TE TANGATA I MATE I A IA TONA HOA NOHO TATA.
Na, ka korerorero nga tangata kite niupepa nei, ka patapatai, Kowai ranei, kowai ranei, ka mea, e rongo ranei te tahae e pehea ranei, ka ki etahi, kite rongo ia, he niarutaubou, he rore hoki lera hei hopu mona. Engari te tangata i mohio, kite tangala nana taua kupu aroha i rolo i te niupepa, i mohio ano hoki ia ekore a Himeona Kirini e wliakatakoto rore mo ona hoa tangala. IJeoi ano, e hia ake ranei nga po i muri iho, ka rangona he polooloo i waho 0 te talau, rokohanga iho e haere ana a Himeona ma kite moe. Whakaluwheratia ana te latau, na, ko Hohepa Mete e tu ana e waha ana i nga peha knti. Kihai i liiiroake nga kanohi, iti rawa te hamumutanga ake, "Kua whakahokia mai e ahau, e le Kirini, me kawe e ahau ki hca ?" Te kianga atu a Himeona, "Tana, kia tahuna ake he whakamarama, ka haere ai taua kite paana, ka mutu, me haere mai koe ki roto me korero mai ki a an le timalanga o taua meaianga—ka whakaaro ai taua ki tetahi tikanga mahi hei oranga raou." I mohio a Mata Kirini he maha nga hemonga kaitanga o Hohepa, a kua mutatau kite inu waipiro. Na, hohoro tonu ia te hanga kawhi rnana, haria mai ana i roto 1 le kapata he pai poaka. To raua hokinga mai i te paana, ka ki alu ia, E Mele, i whakaaro ahau kia kai koe i te liapa werawera." Iluri mai ana te tuara o Hohepa, te hamumu te aha. Wiiakawbirinaki ana ki le limera, noho puku anu, muri iho ahua raoa ana nei te kianga inai, " Ko toku paanga tuatahi tenei kite tahae, a kua nui raw a laku pouri. Na te aha ranei ahau i penei ai, na le aha ranei? Kaore ahau i whakaaro i mua, lera ahau c penoi te kino me au e noho nei. Olira, i timaia i runga i te mahi ngangare, muri iho ko le inu waipiro. Taku timatnnga ano ki le pakuku iho, he turaki tonu le mahi a te la nga i a i a au. Ko koe anake te tuatahi i lotoro mai ai te ringa hei hapai ake i a E mate ana e kahn uorc ana taku wnhine. :iku tamariki e nemo ana 1 le kai. Ka maha au hotnaUanga kai ma ratou, ma le Alua Uoc c manaaki lleoi, taliae anu ahau i o peha kau, hei hoko maku. Olira, c le Kirini.. ko loku tuataiiitanga tcnei ki tc tahae, e lika ai le iugoa lahae moku." ~ Ano ra ko te Kirii'.i, mete hariru aroha alu, " Waiho ano hoki ko. lenei hei wliakamutunga e hoa, ekore e koreroiia eahau ki le tangata. He taitamariki tonu ana koe, kia toa, kia uiua le taima kua maumauria rici. Tcna, Vihakaae mai ki a nu,
ekore koe e paki nga waipiro, ki nga mea whakahaurangi, a tutuki noa te tau, a maku koe e whakamahi apopo, he ulu pai nga ulu mou. Ma Mere e titiro o tamariki i le ata lu, tenei ano pea be uialii ma ratou. Te taniaiti meroiti e kaha ana kite kohikohi kobatu. E kai, e hoa, e inu ite kawlii werawera; ma reira koe ka kore ai e minamina atu kite inu wai kalia akuanei. Akuanei koe kite ai, he uaua te whakarerenga i te luaiahi e Hohepa ; heahakoa, kia niaia, me whakaaro ki to hoa, ki o tamariki, a ekore e roa kua ngawari. Ka hiainukoeki tckawhi, korero mai ki a Mere, a ka rongo tonu ia kite hoatu." Paraparau kuu ana a Hohepa kite kai kite inu, mete mea nei e mail mai ana te kai i roto ite korokoro. Pa werawera noa iho ia; kuku noa, kuku noa i tana langi, ka kore noa ano e taea ; ko te luohutanga iho ole pane ki runga ite lepu, ko te tino tangibanga i langi ai. Waiho marire ana eHinieona kia tangi ano; nmri iho katoheatukia ringilia ton a mahunga kite wai maiao, na, kalahi ka kai- 1 tona haerenga ka ki aroha alu a Himeona, "E tohe kite mahi pai, e Hohepa, a ko au tonu hei hoa niou." llopu mai ana a Hohopa ki tona ringa, hariru ai, mete ki alu, " Katahi aau ka mohio ki to likanga whakamate i nga hoa kino." Ao ake te ra, ka haere mai a Hohepa hei kai niahi ma Himeona Kirini, a he maha nga tau i nobo ai ki a ia, he tangata pai, he tangata pono. "Kei hinga koe i te kino, engari kia hinga te kino i te pai." —Roma 12, 21.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18600501.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 4
Word Count
783TE TANGATA I MATE I A IA TONA HOA NOHO TATA. Haeata, Volume II, Issue 2, 1 May 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.