HE RAWAKORETANGA, HE TUTUATANGA, HE MATE.
He maha nga huarahi ki anei mea; a ko ratou e haere ana i aua huarahi, kahore o ratou whakaaro kite mutunga. Whakarongo mai: he Kai whakaatu Lenei; he kupa no tetahi o nga Tutei ; abakoa pakeke, he kupu aroha. Me korct'o nga lie. Na, he isvi lure kore nga langaia Maori ; ko nga ritenga tekateka o niua, ekore e lu i enei ra mara-
ma i tenei \va. lie raruraru kau kei to whenua katoa, ara i rolo i nga hapu kaioa. A n:a wai e whakamutu ? Kahore he mca hei whakatika i nga wahi hapa ; kahore he arai 1110 le tangala lika, 1110 tona whenua mo ona taonga, me ona mca katoa. kahore he kai pchi 1110 te hunga lulu. Ehara i le whakawa kore; e in ana nga whakawakanga i nga ra katoa; engari he likanga kore, he linana kahore he upoko, kahore he ngakau, kahore he wairua, ano lie mahi tamariki he whakolupu riri, he lino maumau taima te tango ki nga tare pai o 111 garangi. Xa ko tetahi o nga he, koia lenei —he mangere, he mea nui te korcro, lie mca pai rawa le moe; tena ko le mahi he mea ke lenei; e whakama ana e wehi ana nga tailamariki me nga la/iamahine ki lenei mea ki ie mahi. Ko tetahi e mea ana he tohu Rangatira kia nolio noa te tangala kaua he niahi. Ki tetahi he mea whakapouri ngakau. Ki le kaioa, ma le whenua e hua noa mai he kai, ma te nama ka whai kakabu ai te tangaia. Haere, e Xga-ie-Mangere, ito koutou huarahi; ka tutaki ki a koulou. aianei a Nga-ti-Rawakore. Ko tetahi he, he kai wai-piro. —Ko t?. huarahi tenei kite tulualanga. Ekore e ngaro le tangaia e kai ana i tenei mea; he ahua ke tona, aliakoa he rangaiira ki te ritenga o tona linana, ahakoa lie mana lona, 111 a lenei e whakakahore; ahakoa he ingoa tona, ma lenei mahi ka piro ai lona ingoa kite roa kite whanuiianga o le whenua. Xa ekore ia epai hei rangaiira. Kowai e whakarongo kite reo ole haurangi? A ekore e lika hei pononga; 111 a wai e luku mahi 111011 a? he roro huri, he ngakau ruarua, tinihanga ; ae, he lino tulua te tangata kai wai-piro. Tenei tetahi atu he. —He mea lenei e meingatia ana hei rongoa. I hanga te mea nei ki le lar'iiaru, ki tehiako rakau, kite kowhaiu, ki ie pungarehu, ki le kakaku: he mea tahu ki ie alii, ki le wheua poaka. kite aha, ki le aha. Ko lona likanga 1110 nga mate kaioa, hep' nipani 1110 waho o te tinana, he kai a rolo, kia tupalo e nga kai mahi pencL Ilti pono he rongoa kei roio i nga mea nei, lie rongoa tangala. E mea ana kouioa na nga pakeka koutou i whakaako; lona, i tac koutou ki ngakura mahi rongou? a e Ilia o koulou Iqu ki i-eii'a? lie horihori ten J. Kei meinga tenei hei lakoro mo koutou. Kite hiahia koutou kite mahi mea hei hu, me tuku nga hiako kau, hoiho, hipi. poaka, ki nga wai rakau, laruiaru ranei, kaua e meinga te tangata hei pera. Xa, ko nga hua o nga mahi penei lie mate; a ka mau lonu nga ritenga penei, ekore e maha nga ra ka mahue te ao mo nga pakeha anake te motu nei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18591101.2.6
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 8, 1 November 1859, Page 3
Word Count
569HE RAWAKORETANGA, HE TUTUATANGA, HE MATE. Haeata, Volume I, Issue 8, 1 November 1859, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.