Hepetema 12 o nga ra, 1859. Ko te matenga o Paora Tirua, o tetahi o nga Rangatira o Waikato 7 o nga ra o Hepetema. He nui te pai o tenei Rangatira, kaore heßangatira hei rite mona te nui o tana tobe ki nga tikanga o te Rongo pai 0 te Atua; kihai ia i wliakaaroaroa rua ki nga tikanga o tenei ao engari pumau tonu ia ki nga tikanga e abu mai ana i te Atua. I taku taenga atu kite tiroiiro i a ia, ka patai atu ahou ki a ai, " e Paora e mahara anaranei koeki to Kaiwbakaora?"kapuaki tana kupu ka mea, '*ae e whakaaro ana ahau ko te Karaiii loku kai liaki, toku kai •whakaora.piri tonu auki a ia, hei okiokinga te Atua moku." I muri iau ka puia mai tetahi tangata no Ngatitapa, ka mea kia tikina atu he tohunga maori hei karakia i a ia, kaore ia i pai ki taua tikanga. Ko te tuatahi tena o ana whakaaro pai, ko te pehi i era atu pakanga, kite ihu Taroa ki Horea. Kihai ia i whakaaroaro rua ki nga tikanga o te ture, tapatabi tonu tana whakaaro kia noho ia i runga 1 te Ture, ara i tera i homai e te Kawanatanga i runga o Paelai; kore la i wakaaro ki nga tikanga raruraru a te tangata, tapatahi tonu lana wakaaro ki nga tikanga e pai ai te tangata e ora ai a taea noatia lera i tangohia alu ai ia e te Atua kaore he pouritanga o taku whakaaro ta te mea kua whili atu ia ite male kite oranga. Engari e nga rangatira tai lamariki o Waikato, mekorero koutou ki o koulou matua rangatira, kia pumau ki nga tikanga a te Rongo pai o te Alua ki nga lure boki mo te tinana o te tangala, kia wakariterite tika ralou kia tupu ai he pai ki runga kite wbenua, e boa ma ekore koulou e pouri kite kuare roa o nga langala maori ki nga tikanga o te whakapono ki te Alua, o nga tikanga hoki o te wliakariterite tika ki nga tangala maori? Nakonei tatou te matau ai na te i akeke o nga rangatira maori ki nga tikanga omua, ka mate te tupapaku, ka haerenga uhunga e wha nga tikanga he i rolo, he aroha te mea tika, he wakaaro kite kai nga likanga he i roto, he taki tetahi, he wliakarawukore tetahi ki taku whakaaro he tikanga whakaiti tenei mo nga tupapaku, tale mea kua kinakilia le aroho ki roto i enei mea etoru. Naku Na R.wvinr, Kai whakaako kura kei Rauwhiiu Waikaio.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18591101.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 8, 1 November 1859, Page 4
Word Count
435Untitled Haeata, Volume I, Issue 8, 1 November 1859, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.