E Hoa ma, - Tenei taku whakaaro. Titiro mai, whakrongo mai. E ki ana te kupu o Paora "Hanga hoki etahi huarahi tika mo o koutou waewae." Rere!
He lini noa iho nga iwi i te ao ; ko etalii e tere haere ana, ko etahi e lau noa iho ana—kaore kau e paneke. Ko etahi e hoki tomuri ana, ko elahi e nui haere ana, ko etalii e ili liaerc ana ; ko etahi e neke ake ana kite pai, ko elahi e hoki iho ana kite kino, ko etahi o nga iwi ingca nui i mua kua kore rawa inaianei. Ko etahi i whakangaromia e te Alua mo te hara, ko etahi i pareho i a ratou ano, ko etahi i memeha noa iho, ngaro ano to ratou ingoa i te whenua, in kau ana, tnarakerake kau ana o ratou kainga. Otira kei inea tatou i ngaro noa aua iwi, kaore, na te he o te whakahaere koia i ngaro ai lena iwi, tena iwi. " Ka paea Potoru kite au o Raukawa" na te he hoki o tew hakahaere o tona waka. Koia au ka men, £ te iwi. kia lika le whakahaere, aliakoa ko nga tikanga o te Alua, ko o te tangata ranei. 44 Kia pai le wliakaiere i te waka kei tere papae ka paea taua kite au tangi nui o Paparoa." Here! nga he mo tatou : ko leaiawhai kino i o tatou linana, ko te whakatiituru i nga tikanga he i roto i a tatou i nga tikanga e rawakoreai hoki te tangata. Ma konei hoki ka wbakakahore tatou i »o te Atua hiahia me tona atawhai mo tatou. A ka mah"e tana tiaki i a tatuii ma wai tatou e tiaki, ma wai latou e whakapai? Kahore ra, kei a ia anake nga putanga ake 0 te ora, o te mate. Ko tetahi he nui e kite nei au i roto i a tatou —koia lenei —ko te whare kino. Ki taku whakaaro kua paliure le kiri pawhara o te tangata maori. lie kiri ugawari, he kiri angiangi tenei te whakangau nei e koutoit kite liau kite maeke. 3Xa ekore tenei kiri e aliei hei ami atu 1 te maeke, ngoto ana te maeke mete male ki roto ki le tangata. He tika, e kakaha ana ano tetokomaha i le hale me te tarautete i te awatea, otiia kei te po te ingoa wliare e moe ai ia luwherawiiera kau ana nga pakitara, tangi kau ana te hau ki roto- B ki ana te tangala, me aha lena hau i leparaikete. Ae ra, koia tena, werawera ana te tinana i roto i te paraikele, otira tera te wa etakoto kauai tetahi wahi o te tinana. Na, la te hau pai kite wero i tera wahi takoto kau, a ekore e mamae kau ko tera wahi anake, oiiia ka mate katoa te tinana i te mamae o taua wahi kotahi. Ko te atawhai kino hoki i nga lamariki. Ka wai i ki me whakangau nga laniariki a le Alua ki le maeke. Mate noa atu te kaumstua, nana tana, tena ko te lamariki ekore nei e kaiia ki le hanga whare, kaua ratou e kohurutia kite maeke, ki le whak:tnoho kino; kei tahuri mai to ratou Matua ki a koe ki le j-apu utu mo ana tamariki i kohurutia e koe. Teiahi ko te paru ole wliare kino o 10 wahi e takoto ai le langata me pchea ka ma ai nga kakahu, tc tinana ranei o
te tangala. Ekoe e hia nga po e moe ana i roto i tana whare paru i lana wliare paowa papa iho, papa iho te paru ki nga kakahu kite kiri hoki ote tangata. Tena pea koe te ki na, kotahi ano te waha o to tinana, rere! e waha kau kei te linana katoa, tini ;na nga ara hei pmanga marnao ite tinana ote tangala. Na, ka kapi enei i te paru, me pehea ? re ka mate e ki me borol ra, ka tika tena otiia e aha te pai ote hokinga am kite paru takoio ai. Tena ano oua kupu whakarite, mau e tuiro atu. E hoa ma, e tini noa iho nga he o te whare kino, nga he whakataki male nga he whakakino i te tinana ole tangata, nga he whakakuare ite tangata. Kino iho te tinana, kino iho te wairua. Me pehea le rapu i te matauranga i tena whare kino, paowa, pouri. Tetahi he 0 te whare kino, he whakataki i le hara. Ara kahore he ruma hei wehewchenga i nga tamariki tane, me nga tamariki waliine, moe huihui ana mete tangala haere noa mai hoki i waenganui i a ratou. Tera hoki letahi ekore e tawhiti aiu, ko le rewera hei whakawai. Na konei ka lupu te kino, hono lonu te lie, rawakore ake le tangata raruraru ana le iwi i nga hua i whakatokia ano e ralou. Ano te nui o nga he o te whare kino. Oliia lenei ano tetahi ko te wera i te ahi. Na le ili, na le maeke, koia i moea ai t<» tahn ole ahi, taka atu ana le pureke ki runga kite ngarahu, warea ana te tangata 1 te moe, pau ake le tangata pau ake le whare. Elioa ma, kali le whakapataritarii te male. Kali te whakahoki iho i a koulou kite kino, oliia tukua kia lupu te langaia kia tupu nga mahi pai, kia kake haere tatou i roto i le atawainga o to talou Aiua. Na tenei ake tatou te tiliro ai kite lake i kino tonu ai la te maori ha nga whare. Kali mo lenei \va ko le wahi kua horahia aiu kia koutou. Tirohia, rapua. wakaarohia te lika, le he, he tika, whakaritea, a "Kia hohoro te whakakite i te pai ki te aroaro o nga langaia katoa." Naku na le hoa, Nono Tahi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590901.2.8
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 3
Word Count
974Untitled Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.