TE MANA OTE INOI.
Inoi ana te pononga o Aperahama, ka puta a Ripeka: raraka waewae ana a Hakopa raua ko tetahi tangata (ara ko te anahera o te kawenata) toa ana a Hakopa, pai tonu iho te ngakau o tona tuakana o Ihau ki a ia. Karanga ana a Mohi ki Te Atua, niaroke kau te nioana liei huarahi mo tona iwi. Inoi ana a Hobua, puare kau ana te hara o Akana. Inoi ana a Hana, ka whiwhi i tetahi tamaiti raona, ko Hamuera. Ka inoi a Raniera, nolio marie ana nga raiona. Noho puku ana a Mororekai raua ko Ehetere mete inoi ano, na, ka mate to raua lioa riri a Hamana " ka taronatia ki runga kite turawa i oti ra i a ia mo Mororekai." Inoi puku ana a Nehemia, ngawari noa te ngakau ote kingi ki a ia. Inoi ana a Ei iha kia kaua be ua i nga tau e toru, a mana tonu; e inoi ana ano kia ua, na ua tonu iho. Inoi ana nga tangata o tehahi mo Piia, ora tonu ake i roto i te whare herehere, na te anahera o te Atua i whakaora. Inoi ana a Paora rawa ko Hira i roto i te whare-herehere, tuhera ana nga tatau, mawhete nga berenga. Ka nui te kaha o tenei mahi, niana rawa. Tona mana nei! Ko te nioana nui kua wabia i waenga. Ko nga wai o nga avva kua puritia. Ko nga kohatu kua wahia hei puna wai. Ko nga ahi kua tineia. Ko nga raiona kua whakamokaia. Ko te Ra mete Mara ma kua puritia ki runga. Ko nga wairua o te hunga mate kua whakahokia kite 00. Ko nga anahera o Te Aiua kua likina hei liaki i nga tamariki oTe Atua. Ko Hatauu kua herea. Ko te tangaia nanakia kua whakamarie. Kua mahia katoaiia enei e te inoi tika, e te inoi pono. Ko te inoi ngutu kau, e kore e whai tikanga, iena ko te inoi e puta ake ana i runga i te ngakau ripeneta mete ngakau whakapono, ka mana ite Atua, ka whakarilea e ia nga inoinga a tona iwi. Tena kia kaha te iaoi, kia kite koutou i te mana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590901.2.5
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 2
Word Count
369TE MANA O TE INOI. Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.