NGA MEA E TORU E HIAHIATIA ANA.
I penei taku patae atu ki tetahi tangata aroha kite matauranga—"E hoa, he aha nga mea e toru e hiahiatia nuitia ana e koe?" Ka mea mai ia ki a au, "Heoi ano taku e hiahia ana, he pukapuka maha; he oranga mo loku tinana; he ata noho." I pera ano taku patae ki tetabi tangata apo kite taonga. Ka ki mai ia, " Taku e biahia ana koia tenei, be nioni, he moni, he moni." Haere atu ana au, ui alu ana ki tetahi tangata e noha bemo kai ana. —*<Heaha nga mea e toru e minaminatia ana e koe?' Ko tana korero reo iti mai ki a au, " He kai maku, he kai maku, he kai maku." 1 pera boki taku patae atu kite tangata kai i te wai-piro. Ko tana karangatanga nui mai, '* Horaai he ratna, homai he rama, homai he rama." Patae tonu atu ahau kite lokomaha o Dga tangata i tu tata mai, a i roto i ta ratou hamamatanga nui i rongo ahau ki tenei kupu, " Ko ta maiou e pai ana, He moni; he ingoa nui; he takaro." Katabi ahau ka lahuri ki telahi tangata whakapono; he rawakore ia, ui atu ana
ki a ia. I penei tanakorero, *' Nga mea e toru e tino biahiatia ana e ahau, koia tenei.—Te tuatahi, hia kitca ahau, i roto i ale Karaiti; te tuarua, Ida rite ahau ki a teKaraiii; te luatoru, kianohoai ahau ki a te Karaiii." Engari ta tenei tangata. Tiliro boki ki enci kupu Karaipiture. Mo le tuaiabi Piripai 5, 8, 9. — tfc Kia wbiwhiai abauki ate Karaiti; kia kite ai boki ahau z roto i a ia." Mo te tuarua i Hoani 5, 2, s.—"Olira e mobio ana laiou ka puta mai ia, ha rite tatou ki a ia. Na, te tangata kei aia tenei lumanakoianga, ka labia alu eia ona bara, hia rite ai hi aia e hara /core nei." Mo te maioru Hoaniil, 24. —"E pa, e mea ana ahau kia noho tahi ki a au, ki te wabi e nobo ai ahau, au i homai ai ki ahau; kia kite ai ratou i loku kororia kua bomai nei e koe ki a au." Piripai i, 23. — 4 'He biahia nei loku kite baere, kia noho ai ahau ki a te Karaiti.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590801.2.6
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 5, 1 August 1859, Page 4
Word Count
388NGA MEA E TORU E HIAHIATIA ANA. Haeata, Volume I, Issue 5, 1 August 1859, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.