Waipa, Karakariki, Hurae 21, 1859. E Pa, —E Te Patara e te Kaituhi o te Haeata, Tena koe, Tenei ano taku korero kia rongo mai koe, ko nga Tamariki me nga Kotiro o taku kura inaianei 20, no Mei 9, i limala ai tenei kura, Ko te mahi a nga Tamariki he kura tonu i nga ra katoa. Tera telahi Kotiro i roto i a ralou na te 9 o nga ra o Mei i noho ai ki te kura koia te limatanga, ko taua kotiro e bara ia i te kotiro lino kaha he ahua ngoi kore tona linana, ho tona ingoa ko Hera Ananaia be kotiro pai, ktia timata ia kite matauranga ki nga mea e whakaakono ana kia ralou e to ratou kai whakaako, he kotira kua kaumatua 16 years old no ngati-te-Huaki ia no Ngati-Taniainu tona kainga tupu ko Karakariki, he tuabine ia no Hakaraia Te Kuaki,|kura lonu ana ia a tae noa mai ki Hurae 20, i le mutunga o te kura i te lahi o nga Haora, o te Awatea a ka ula ki runga ki teiehi, kopapa ili nei ka whakawhili ki tetehi taha a Waipa, lokot'ima ki runga ki taua kopapa nei, tokorua nga kaumatua koia ko Hera te lokotom, tokorua nga lamariki ririki rawa no te kura anake ratou, ka lata rawa kite u ki uta, ka laburi te kopapa nei, ka mau te koiiro kaumalua ake ki tetehi o nga lamariki ka kau ki utu, ka mau tetehi o raua ki le lehi tamaiti ka pupuru tonu kite waka ka kawhakina iho e te ia pae noa ake i raro iti mai koia i ora ai raua, na te pupuru tonu kite waka, ko taua koiiro ko Hera Ananaia ka mate, tetaharuritanga iho totohu tono iho, e loru nga anga kautanga ake o te mahunga heoiano, ka ngaro tonu iho kaore i hohorote kitea, heoiano ngaro lonu iho ki roto ki Waipa ko taua koiiro e hara ia i te ngaruara i te moana, he koiiro rcwa ai, tana mahi he
kaukau tonu i mua, i mate ai pea' ia no te matao o te wai no temea, 5 e ahua mate ana ia kaha kau ai ia kite haere kite kura, ki le aha, e mate ana ia he kohi lu, na reira ia i male ai. E Tara, kua korero au ki o ratou raatua kia hanga he whare mo a ratou tamariki, kaore e hohoro te hanga, i mea boki au kia lata mai nga lamariki ki au, penei kua mutn te whakawhiwhiti tonu i Waipa, he nui lo malou pouritauga mona. Kei mea koo he mangere noku kite mahi, ara kite korero ki nga malua, mei whakarongo ratou ki taku kupu penei, kua liakina tonutia ratou e au, kia rongo mai koe, ka rua nga taenga mai ole Rira ki konei, tokuroa maua kite korero kia tukua mai nga lamariki kia noho tahi kite taha o toku whare. E Tara, kite pai koe kia tukua enei korero ki Te Haeata, mau e tuku, ara te matenga o tenei kotiro. Heoi. Na tou tamaiti aroha Na Wiremc Patene.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590801.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 5, 1 August 1859, Page 4
Word Count
521Untitled Haeata, Volume I, Issue 5, 1 August 1859, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.