HE HUIHUINGA KOHIKOHI MONIKEI KAIPARA I TE TAU 1858.
Kua ho mai e te Atua ki ana tangata he ritenga mo ratou ki a ratou Minita.
Kna mea hoki ia ki nga kai kawe ote rongo pai, "Kaua he koura ma koutou kaua he hiriwa, kaua he parahi ki roto ki o koutou whiiiki; kaua ano hoki he putea mo le ara ; kaua e lakirualia nga tatata, kaua he bu, kaua ano hoki he tokotoko; ka ea nei hoki i te kai mahi tana kai." Maliu 10, 9, 10. Kua mea hoki a Paora, "Me he mea kua ruia atu e maiou nga mea wairua ma koulou, he mea nui ianei ki le kolia e matou a koutou mea ole kikokiko ? Kahore oti koutou i mataii, na, te hunga e mahi ana i nga mea tapu, e kai ana ratou i nga mea o te temepara ? Me nga kai tiaki o le aala ka whiwhi ngatahi ano ko leaata? Pera tonu ano hoki la le Ariki i whakarite ai mo nga kai kauwhau o te rongo pai hei le rongo pai he oranga mo ratou." 1 Koriniti 9—II, \o, 14. Ko nga tangaia o Kaipara kua tango i enei karaipiture hei ritenga mo ralou ki ta ratou minita. Tenei a ratou korero i ta ratou huibui kei Waingohe i te tau 1858. Kia Wiremu Tipene te timptanga. Ka koreulia e ia lenei kupu kei a Koriniti 16—*. Na, te kohinga moni mo te hunga Tapu, peratia e koutou me taku i wbakarke ai ki nga Hahi o Karalia, Hei te ra tuatahi o te wiki, whakatakotoria, rongoatia ake, ta lenei tangaia, la tenei tangaia o koutou, ki a ia ano, a te Alua manaakiianga, kei whai kohikohinga ina tae alu a hau. Na, maku e tono te hunga e wkakapainga ana e koutou hei mau atu i la koutou aroha noa ki Hiruharatna, kite paingia ahau, ko maiou tahi e haere kite mau atu. Na, He ritenga tenei, e te Hahi o Kaipara nei, no mua, no te hunga whakapono o namata, Hei pukenga ki enei whakatupuranga whakapono o muri nei ; kia aruaruniia alu ai te ritenga o te kupu a Paora i akona nei e te wairua o lhu Karaili. He ritenga aroha kite hunga e whakapuaki ana i te ingoa ote Ariki. No te mea, kahore o ratou wahi kite rapu kai, taonga, kakahu, itewa e kauwhau nei ratou. Ko te kupu anake ote Atua ta ralou e ngaki haere nei i nga hahi o teAtua.ePehianai tekino, e whakatupu ana i te pai, E kopani ana i nga hiahia taikaha, e whakatuwhera ana i nga hiahia papai kia liliro atu ki a ia i tare ki runga kite mate ote Ripeka. Na ana mahi penei i ora ai te hunga tapu o mua. A, ma te penei ano hoki a enei whakatupuranga, ka ora ai enei Minita e kauwhau nei i te Ingoa o lhu te Ariki, Na, me whakaae nga Rangaiira o tenei moana o Kaipara, kia whakapumauiia tenei kohikohinga moni i nga tau e takoto mai i mua i a laiou nei, kia whai oranga ai to talon nei Minita i nga tau e pai ai le Atua, kia noho roa i roto i nga hapu o
Kaipara. A i roto hoki i le mana me te Rangaliratanga o Paikea, te lumuaki o nga Hapu o Kaipara. Kei runga ko Paikea, Whakarongo mai, e toku iwi, whakarongo mai, e te Halii, whakarongo mai, e toku Runanga: E tika katoa ana nga whakapuakanga a Wiremu Tipene, te lino kai whakaako o tenei rolo o Kaipara. E whakarongo ake nei le taringa ki nga kohikohinga a le hunga tapu o mua, kia peneilia i 10 taiau nei takiwa. Na ka whakaaetia e an aianei, olira, me whakapuaki ake taku kupu whakarile aianei. E taea te aha, e te whanau? Eaku hapu, E taku Runanga, Mei hanga i Kaipara le pokepokenga o lenei laonga, o te koura, o te hiriwha, o nga kowhalu uiu nui; e kore e kilea toku tuutuuaianga e te rau o te tangata ole iwi; no le mea, He reo mana te reo o toku matua i mua, i era ture. A, e mana ano toku reo i rolo i enei whakaritenga mahi. Ina hoki, e te iwi, e rua nga wabi i rolo i te marama, ara, e rua nga lai. Ko nga Tai o te Huanga o te marama, e piki ana ki le nuinga, ko nga tai ole korekore, e luku ana kite ilinga. Na, hei rilenga lenei mo nga wa whakaritenga i roto i toku Rangaliratanga Kotahi wahi e nui ai te moni i roto i o koutou ringa, kotahi wahi e iti ai te moni. Otira.eloku iwijWhakarongo mai,ahakoa kore inaianei, ko te kupu a Wiremu Tipene olira, a te hunga tapu i mua, hei tumuaki mo taku, e mea nei, kia mau kite kohikohi a era atu lau. Na, ka pera ano taku kupu aianei, e toku Runanga, kia pumau kite kohikohinga moni mo to talou minita, kia wbai huruhuru ai, ara, kia whai pakau ai te manu nei, hei rere rere haere i roto i tenei roto i Kaipara, ki le whangai i nga Pii e tataau nei i roto i te kowhanga. Heoi ano taku. Kei runga ko Matiu le Efau ; E te iwi, kahore he kore ote moni inaianei.no mua ia te korenga. Tena ko tenei, e noho ana tera tangata i runga i tana pihi, me ana mano pauna moni. Tera Rangatira me nga tuutuua katoa. a ka nui temoni ekore e mum mai tenei mea te kohikohinga. Ki taku, kei le mutunga o te oranga o te tinana te mutunga mai o tenei mahi; i te aha hoki i taku mohio ake ki lenei Takiwa. I mua ia e lamariki ana nga tangata Maori, tamariki katoa nga main", a, kore katoa Jenei mea te moni. Tena ko tenei, kua kaumalua te Hahi, kaumalua katoa nga whakaritenga, koia au ka mea atu nei ki a koutou. ekore e muiu mai tenei mahi te kohikohinga. Kei runga ko Te Paki Rori; E hoa ma, e te Runanga o Paikea, ekore e taea e au te mea e tuutuua tenei whakaritenga nui, papai, ataahua e mahia nei e te Hahi. Ina hoki, ko matoa ko aku tamariki ka tu kau i le kore moni, a, he aha koa, mo nga ;
whakaaeianga a nga Rangatira, ahau ka whakaae nei. Ueoi whakairohia kautia kite pukapuka o te Runanga o Paikea. Me moo alu i rolo i nga po i nga ra, me whakaaro alu i roto i nga laima ole oranga, ka kiiea alu lenei taonga le moni, ka whak.ieaina ai le whakairohanga o matou nei ingoa kite pukapuka c le mahi ichunga. Kei runga ko Matikikuha, ka ki; E te wlianau, whakarongo mai, whakarongo mai. Kaua e whakakorea tenei mea te moni ; he taonga hua noa tenei mea le moni i roto i nga ringa o nga wahine o nga tamariki, me nga langata kaloa, hei uiu kakahu mo nga mea e pirau nei. Tena ko le hohikohinga mo nga ma hi whakawairua e ora ai e nialme ai lenei ao kino, e lae am ai ki le haringa mutunga kore, nui atu te moni. Hei aha nga moni o nga pihi ? no reira nga moni o era atu kohikohinga, no era oneone. Hua alu, no roto ano i nga kete parele, i nga poaka, i nga kapia, i nga ika, i nga lio, ka . whiwhi latou ki era alu moni. Koia e tu nei to tatou minita i waenga i a latou. I Kei runga ko William Marsh Te Rangi Kaheke; E te Runanga o Paihea, whakarongo mai. E hari ana loku ngakau mo toku urunga ki rolo i tenei mahi aroha a enei hapu loruloru e noho nei i Kaipara i raro i te Rangatiratanga oPaikea, note mea kua haerea e oku waewae, a kua kiiea e okn kanohi nga wahi katoa o tenei motu, puia noa, puia noa tai noa mai ki lenei wahi; kahoreano i rite kilo koutou mahi aroha e whangai nei i to koutou nei minita, e tuku atu nei i nga mea hoatu noa i rolo i o koutou nei whakaritenga lure, i roto i to le A'ua hahi atawhai. No le mea e toru pea mano langaia kei Waikato, kahore ano i penei te whangai i o ratou minila ; ahakoa e rua pea mano kei Rotorua, kei taupo, kahoreano i penei te whangai i o ratou minila; ahakoa e wha pea mano kei Ngaiiporou, kei Turanga, kei te Wairoa, kei Ahnriri, kei Tauranga, kei Hauraki, kahore ano i penei te whangai i o ratou minita. Erangi e te iwi nei ko te oranga o nga minita e noho ana i roto i nga lini mano tangala nei, na te Komili ano o te Hahi o Ingarangi. Kahore he iwi nui o te tai ki runga, ki waenga, ki Ngapuhi, ki nga taku tai o tenei motu, o Aoteroa, e riieana ki tenei hunga torutoru o Kaipara, e whangai nei i to koutou nei minita. Koia takn nriharoianga ki le pokanga haeretanga o a koutou nei whakaritenga whangai minita i roto i lo koutou nei lorutorulanga. Ahakoa he pai korero kau taku e lu i waenganui i a koulou nei, e taea hoki te aha, e te iwi, kotahi au, kotahi ano taku oranga ka lukua aiu i roto i tenei arohatanga atawhai. Na ka mutu nga korero ka kohikohi, ka muiu te kohikohi ka tukua nga hua
ki to ratou minila, hei boko kai mana, hei hanga i tona whare, hei utu poli, hei kawe i a ia ki nga lini wabj o to ratou moana, hei aha, hei aha. Rupeke rawa nga hua £226. 5. \i. He aha te pera tahi ai ngahahi katoa o Niu Titeni? Kihai matou i luhituhi i tenei mahi hei whakanui i tenei iwi, kahore, ahakoa kua pera to ratou whakaaro kaua rawa te tangata e whakapehapeha ki tana mahi, ta te mea e whakahoki kau ana i ta Te Atua i homai ai, engari e lunituhi ana i lenei hei tauira mo nga hahi katoa kia whakaritea etemea e tikaana ki ta Te Auia kupu e te katoa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590502.2.4
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 2, 2 May 1859, Page 2
Word Count
1,704HE HUIHUINGA KOHIKOHI MONIKEI KAIPARA I TE TAU 1858. Haeata, Volume I, Issue 2, 2 May 1859, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.