Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article text has been marked as completely correct by a Papers Past user on 7 April 2025.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE KAWANA HOU.

Te Kawana Hou, Te Era o Karahiko i tae mai ki Ponoke i te Turei, te whitu o nga ra o tenei Marama. Ko te hiahia ake o te ngakau kia penei tona pai me tona atawhai ki te Iwi Maori, me te Kawana kua hoki nei. Ko tenei Kawana he heramana tawhito, otira he Apiha Manuao. I te unga mai o te Kawana ki Poneke inanahi i te whitu o nga ra, ka hui te Pakeha o ia wahi o ia wahi ki te whakanui i te Kawana, i roto i taua whakaminenga e rua nga tangata Maori i reira me a raua wahine. Ka tu a Te Pere, koia Te Mea o Poneke

e whai-korero ana ia ki te Kawana hou, kaore ano i ata oti tana whaikorero, ka haukotia e tetahi o nga wahine Maori ra te korero a te Pere, ka karanga atu nga Pakeha, taihoa, taihoa koe e korero. I konei ka kata te Kawana, ka patai atu ia ki te Pirimia, he aha te tikanga o tenei kupu taihoa, ka whakaaturia ki a ai, ka mutu te korero a nga Pakeha, ka tu mai ano te wahine Maori ra ka whai-korero, a ka mutu tana korero, ka haere atu ia ki te ringaringa ki te wahine a te Kawana, nui atu tona kata, me tona pai ki te ahua o tenei Iwi o te Maori. Ko te kape tua-tahi o tenei nupepa o "Aotearoa" kua puta, engari he maha nga raruraru i tupono, no reira kaua nga kai-korero o tenei nama tua-tahi e mahara, ka penei tonu te tauwira o tenei nupepa. He maha nga panui meake te perehitia ai. A ka tukuna a ko ake nei nga korero hou o Tawahi, a me nga korero katoa o te Paremata Maori ka tu nei ki Hehitingi. Ko te take i tukuna atu ai te kape tua-tahi o tenei nupepa, he kia mohio ai nga tangata Maori kua puta mai a "Aotearoa" ki te ao marama, mehemea ka mate tenei nupepa no nga Maori te he. Ka koa matou, mehemea ka tukutukuna mai a koutou reta i nga wahi katoa o te Motu nei, nga korero ranei e tupono ai ki a koutou hui, a koutou papa-purei, hutu-pooro, otira, nga korero hei whakangahau i te tangata korero i tenei nupepa. Ko nga reta katoa e tuhia mai ai, me tuhi kite Etita o "Aotearoa", Nepia. Ki te mea, ka kiia e kore te Maori e kaha ki te whakahaere i enei mea mo to rateu nei ano mahi, ka korero matou ki nga whai-korero tino whakaaro nui i korerotia mai ai kia matou e te Iwi Maori. Me titiro hoki nga motini maha, hangai, whai-tikanga, i puta i tetahi hui nui ki te Wairoa ; e waru nga ra e whiriwhiri ana taua hui, no ratou anaake, tino whai-matauranga, whakaaro nui o ratou whiriwihiringa. Kahore e ngaro ana te whakaaro nui o te Iwi Maori. Heoi, e tika ana kia whiwhi ai ratou ki te mana whakahaere i ratou nei tikanga. He mea tango mai no roto i te Ripoata enei korero.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AONUPEP18920604.2.7

Bibliographic details

Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 3

Word Count
519

TE KAWANA HOU. Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 3

TE KAWANA HOU. Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert