Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

MAORI REPORTS.

NO A ROOPU MAORI. Tena ra koutou katoa i roto ite tau hou. Tena ra koutou i roto inga manaakitanga ote Matua ite rangi. I haere ahau kia kite inga Roopu o Kaipara, iioto ia Noema, ia Tihema hoki. Ko Pouto, Aropaoa, Oruawharo, nga mea i tirohia i a Noema. Nui atu te pai o nga hui. Ko Aro-

paoa kua whiwhi inga mema erua tekau. He kuha hoki kite tuku mai inga tamariki wahine ko roto, kia rnohio ai ratou kinga tikanga pai. Nui atu nga hua pai o tenei roopu, i runga ano i to ratou whakaaro kotahi. I ahua noho noaiho te roopu o Pouto, ite tini rawa o ratou i rico atu kite mate. Ano taku taenga atu ki reira kua hou ano ratou, a kua pai to ratou roopu. Ahakoa torutoru ratou, ( kaha ratou kite whakahaere inga mea pai. Nui atu te pai ote roopu o Oruawharo. lie roopu tenei, e tmo nui haere ana lie kaha hoki nga tane kite awhina i a ratoau wahine i roto inga mahi. Kote hiahia tenei me tuku inoi, ina huihui te roopu o ta kainga, kia ako ai nga wahine katoa kite inoi i roto ite huihuinga tangata. Tenei e hoa ma, kia kaha koutou katoa kite ako i tenei mahi. Ma te whakaaro tonu kinga mea ote Atua, ka whai kaha ta tou i roto inga tukinotanga epa mai ana kia tatou. He mea nui hoki, he aroha 0 tetahi ki tetahi. Kite kore he aroha, kore rawa he take o ta tatou mahi. A i roto inga ra o Tihema i haere atu ahau kite Wairoa, ara ki Takuwira. 1 taku taenga atu ki reira, i tae mai a Makareta Parore k te arahi i ahau. A tupono atu maua kia Ngapeka Panapa. Nana ahau i hari ki Kaihu, he whakaaranga kohatu i reira, ite ratapu. A 1 runga ano ite manaaki onga tangata ki ahau i tena kainga ka homai e ratou tetahi wa ote ahiahi hei korcrotanga maaku kia ratou. Ite ata, i homai e ratou tetahi t.iura ote kohatu. maku e pupuri, ite whakaaranga. lie mea nui hoki tena, ki taku whakaaro. A i muri ite tina inatou. Nui atu nga kai tautoko, a kaha atu hoki a te Kev. Henare Paraone raua ko Wiki Te Pa kite tuatoko i tenei mea, te roopu wahine. Na Keita Tepana i timata nga korero, a kihai i ata ta tu a inatou korero, engari e waiho, tiu ana ma Rev. Henare Paraone e whakaoti i muri 1 ahau. A i tetahi ra ka hoki mai ahau ki Tukuwira, 11a ka haere atu matou ko Mrs Parore raua ko Hinerangi Haimona, ki Oturei. 1 reira te roopu whanga ana. Nui atu te pai o tena hui, i roto ano ite whare o Mrs Walters. A oti pai a matou take katoa, na ka hoki ano matou kote Pc r (‘hitini, a Mrs Parore, ki tona kairga ite Houhnnga. Ite weneri i hoki tuaraua ano au ki Kaihu kite whakarite ite nohoanga onga w.thine ote roopu 1 reira. No muri iho nei, ka haere iho au kite Aratapu, kite kainga o Mrs Paki. Ite ratapu ka haere atu matou kite kainga o Mihi Werihi i Oturei. I muri itc karakia, ka whai korero ano matou mo nga mahi ote roopu. Nui atu te pai onga karero onga tane no teneimahi, a kore rawa lie tangata o tenei hui i whakahe kite roopu wahine. Koia nei te mea pai, ara me awhina nga tane ia tatou i roto inga mahi tika. kia ora ai nga tamariki o tenei whakatupuranga. Nui atu taku whakamihi kinga tangata katoa me fa ratou manaaki i ahau i roto i aku haerenga katoa. Ite hui

ote roopu o Otamatea nui atu hoki te pai onga take katoa. I haere te pooti monga apiha hou me 1918 a tu ana ko te Perehitini mete Hekeritari tawhitot mete peeke hou. Kua kaha haere tenei roopu, a ka ano rawa nga mema hou i tenei tau, 1917. No reira nui atu te whakamihi ki enei wahine hou, kua uru mai hei awhina ite roopu wahine nei. Na konei, e hoa ma, e nga wahine Maori katoa, hari atu toku ngakau kia koutou katoa. Kia kaha, kia u. Tcra ano te wa c kite ai tatou ite hua pai o tenei mahi. Kia whai mai hoki nga tamariki ki muri ia tatou, whakaoti haere inga mahi e painga ana ete Matua. Kia ora koutou. Te Mari Woodhead. OTAMATEA. Hanuere 2. Kaati itu ano tc huihuitanga ma tenei roopu wahine karaitiana Otamatca i roto i te whare o Mereana Peramiko i te 2 o nga ra o Tihema. Himenetia 23 o nga himene, whakapuaretia i te whare e tc Perehitini e Rutera Kurena monga take. (1) Koohi marama, kaati i runga i te absent o te Secretary kahore nga reports i tuhia 0 tenei huihuitanga. Itc 16 onga ra o Tihema ka huihui ano tenei roopu. Kia kite ai te kai tirotiro i nga roopu katoa o te toha Maori ia Te Maari Woodhead. Kaati ko hore he take nuinui i whakahaere heoi. Kote election of officers for 1918 was as follows:—Mrs Karena, President; Mrs T. Noda, Secretary; Mrs K. Paikea, Treasurer; Mrs Tikitiki, Vice-Presi-dent ; Mrs Peraniko, Acting-Secretary. Ka mutu Pahina nga take katoa etc tumuaki cte Maari Woodhead. Ka inoi katoa nga numa o te roopu.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/WHIRIB19180118.2.43

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

White Ribbon, Volume 23, Issue 271, 18 January 1918, Page 14

Word count
Tapeke kupu
902

MAORI REPORTS. White Ribbon, Volume 23, Issue 271, 18 January 1918, Page 14

MAORI REPORTS. White Ribbon, Volume 23, Issue 271, 18 January 1918, Page 14

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert