Article image
Article image
Article image
Article image

WHAREKAURI

Kua roa rawa tenei \va e ngaro ana nga korero o te niotu nei o Wharekauri ara kite pakeha "Chatham Island." Ko te tokomaha o nga tangata katoa kei tera wahi e tata ana kite 600. 0 tena kaute e 250 nga Maori. Ko nga Maori no Taranaki te nuinga, ara no Ngati Tama no Ngati Mutunga no Teatiawa. Ko nga tangata whenua ara ko te Moriori kua matemate katoa, kotahi tonu te morehu e ora mai nei ko Tame Horomona. Ko te reo o te Moriori i ahua rite mai ano kite reo Maori. Kna mate noatu te reo nei a he wahi iti rawa te Avahi e mau ana i etahi ano o nga kaumatua Maori e ora mai nei. Tenei etalii kupu a te Moriori he mea tango mai no nga pukapuka tawhito hei matakitaki ma tatou: —"Ka ro kotau ko rota ngaherehere ki tapahi i ta rakau, tona ingo i Akepiri, ka hinga i a kotau, ko wawahi kia okowha ka taha, ka tarei ei e tao." Ko te whakamaoritanga tenei:—Haere koutou ki roto ite ngaherehere kite tapahi ite rakau, tona ingoa, he Akepiri; ka hinga i a koutou ka wawahi kia hokowha nga taha, ka tarai ai hei tao." Kua tae mar te rorigo tera tetahi aitua nui kua pa mai ki nga morehu o Wharekauri. Tekau-ma-tahi nga tangata i rere atu i runga i to ratou ronihi (ko Te Aroha te ihgoa) i Kaingaroa ki Owenga, ko te tawhiti e24 nga maero. Ko ta ratou haere he purei whutupaoro. Whanga noa mai nga tangata l Owenga, a ahiahi noa. No te kore nga rawa e tae atu he kupu whakaatu katahi ka tukuna mai he karere ki Kaingaroa. Na te karere i mohiotia ai kaore ano i tae te iwi nei ki Owenga. Katahi ka tahuri te motu katoa kite kimi, kore rawa i kitea. No muri nei ka paea ki uta etahi o nga rakau ote ronihi. Katahi ka mohiotia ko te iwi nei kua rokohanga ete aitua ite moana. He Maori te nuinga. Ko nga ingoa enei: B. Kemi, Joseph Paynter, William Paynter, Edward Thomson, Michael Thompson, "Waiti Thompson, Bishop Ashton, James Whaitiri, H. Stone, Pirimu AViki, me Taaka ISTgaia. E nga morehu o Wharekauri, tena koutou katoa i roto i tenei atua nui whakaharahara. Tenei o koutou whanaunga o te tuawhenua nei kei te tangi atu ki a koutou ka uhia nei e tenei kakahu taratara. Ko ta matou inoi kia whakatata atu ki a koutou te Atua o nga Whakamarietanga katoa hei awhina i a koutou hei whakamarama i a koutou i roto i tenei kapua pouri e uhi nei ki runga i a koutou i tenei wa. Kia manawanui, kia kaha.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19310801.2.12

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 1, 1 August 1931, Page 23

Word count
Tapeke kupu
453

WHAREKAURI Toa Takitini, Issue 1, 1 August 1931, Page 23

WHAREKAURI Toa Takitini, Issue 1, 1 August 1931, Page 23

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert