Article image
Article image
Article image
Article image

TE HEMO A REIRI KARA.

No te Hatarei nei te Ist o nga ra o Noema ka hemo a Reiri Kara. He poto noa te whakamarama mo te ui a te ngakau o nga whanaunga, o nga uri, o nga hoa e noho mai ra i nga marae maha ote motu 4 He aha ra te mate o Materoa ki etahi, otira ko te ingoa Honore pea kei te tino marama ki nga morehu o te motu ara ko Reiri Kara. Kaore hoki e marama rawa te ki he aitua, notemea kaore i pera, he mate ranei, kaore hoki i pera. Engari kua haere atu ia roto i nga ringa ote hakuitanga o te tangata. Kua hinga ra a Heeni Materoa, te tamahine i whakapuhia e ona maatua, e ona tupuna, e ona iwi, otira ete motu katoa. Ka timata taana hikoi ki waho atu o nga parae o Turanga-makau-rau, ka timata te kitea mai o te Mana Rangatira i runga i tana pare noa, i tana hamumu, i tana kori i roto i nga taitamariki i manako-nuitia e tena tupuna e tena tupuna, ka whakairi te ngakau waitohu ara a Te Materoa, reia! Wahine rawa ake kua mau i te ngutu o te motu katoa 44 A Materoa! mumura ana nga paparinga! Tu-a-mokopuna ana tera kohine. No nga ra ka pakeke, ka riro i tena kaumatua hei whaka-ruru-hautanga, kuru-tona-rerewa. I konei ka whaia e ia ko nga kawai korero, ko nga kopua hohonu o te whakapapa, tae noa ki nga waiata a ona tupuna, ko nga marae hoki ona kawai maha i runga i te motu, hei takenga whawha ma ana ki nga whakaaro maha o te motu, ka takahia nei nga marae maha, tae rawa ake kite ra ka timata te noho mema o Timi ka tino kaha te to-rua haere tonu o raua te mohiotia mai e nga iwi e rua o te motu o te ao katoa hoki ara a Ta me Reira Kara kei runga i nga Maunga Teitei me nga Kopua Kanapanapa o Aotearoa me Te Waipounamu ka tuluki ai ka rite hoki te a katauki a ona tupuna eki “Wania nga waewae o to tamahine, kia pai ai te haere i roto i nga parae o Makauri Ina! i roto i tenei ra, kua mahue ake tatou i a ia; kua haere atu ki ona maatua ki ona tungane, kaore tahi nei he matauranga i mahue iho kite whakaatu mai 44 E! ina te kawai i kore e taea te whakaheke kia kore e taea te tutuki iho kia Heeni Materoa, kia Riparata, kia Te Huinga, kia Reiri Kara ranei. Hei whakamarama tenei ite nui o tona turanga i roto i nga ropu o roto o nga Whare Maire, Whare Wananga, Wharekura ranei. He Totara-i-ta-mauitia, te hinganga, maruu ana te manawa, te hinengaro, notemea, kua Wao-ititia te whakamarumaru-a-tangata o taua o te Maori. Kua ngaro te matua wahine o te motu, te ’peara whakapeke a te ngakau-tawhiti, te Mama o te pani, o te pouaru. Haere ki o tungane, ki o maatua ki o tupuna kite iwi nui tonu. Haere ki te kaainga kua oti mai mo tatou katoa. Haere! Haere!! Haere ra!!!

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19301101.2.17

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2192

Word count
Tapeke kupu
530

TE HEMO A REIRI KARA. Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2192

TE HEMO A REIRI KARA. Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2192

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert