Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TA TATOU "TOA TAKATINI."

Kua tae tenei kite wa e mahara ai tatou ki titiro whakamuri ki n,ga ra o te tau ka huri, me te whakawhaiti mai i o tatou whakaaro, mo nga mahi i mahia e tatou, nga taonga i tiakina, i manaakitia, i tautokona me nga mahi whakahaeretia, tae noa ki nga hua o ana mea i mahia i whakaritea ranei e koe, a, ka ngetengete te ngakau mo te he, mo te rereke, o nga hua o aua maM, mo te nui ranei o nga hua pai, o nga manaakitanga, o nga reo ranei na ratou i rangona ai, kitea ai ranei te whakaaro o tetahi atu, o nga mahi ranei a tetahi atu tangata. Hei taua wa ka kite iho koutou ko tetahi mea i mahue i a koutou ko te whakawhanui atu i temaramatanga o ta koutou pepa ara o “Te Toa Takilini.” Kaore rawa i whawhatia e koutou! He mea tino nui te whaka whanui i te maramatanga, i te mohiotanga o te tangata ki ta koutou “Toa Takitini.” Ma te nui hoki ote mohiotia, me te marama mai o koutou hoa, ka mina mai, ka tango i te pepa. Ma te nui Hoki ote hunga tango i te pepa e nui ai te ora, a, ma te nui o te oranga, ka kaha te pepa kite rere, ka ora hoki kite toha haere i nga korero o te motu, ara a te Maori ki roto i tona ake reo, me tona ake ngakau whakaputaputa i ona whakaaro. Ko te tino hiahia hoki, kia puta atu nga korero katoa a 0 koutou tupuna kua mene ki te po, na reira te tino whakaaro kia awhina tonu mai koutou ki te rapu tangata mai hei tango 1 ta tatou pepa. Kia mohio mai ano koutou, kei te nui rawa te manaakitia ota koutou pepa a “Ngati Wiremu.” He mea whawhaki mai 1 roto i tetahi o a ratou tahua e Rua Rau Fauna (£200) no Te Toa. Kia mohio mai ano koutou, tae mai ki tenei wa, heoi ano te mahi a tenei pepa he tuku korero anake. Kaore he panui mahi, pera me nga pepa pakeha. Kei reira hoki, ara kei nga panui te ora nui o nga pepa pakeha. Kaati i mahara-

tia e nga mahunga whakahaere i tenei pepa he mea pai tonu kia ata waihotia ake era ahuatanga whakapamparu noa i te pepa, mehemea ra ia ki te taea te pereM ite pepa nei i runga i te kaha mai ote hunga tango pepa anake. E nga hoa kua wehe ata nei i tenei o a tatau pepa na o tatou haahi te take, he mahara no koutou mo te haahi Mihingare anake nga korero e perehitia, a, kua roa ra tenei e kite ana koutou tenei o a tatou pepa kei te toha pai tonu i nga korero me nga maramatanga mo Te Iwi Maori, na reira te tono atu kia hoki mai ano ki ta tatou taonga e mahia atu nei e maua me o maua rangatira kia puta atu nga maramatanga katoa kia koutou ahakoa o te taha wairua o te taha tinana ranei, o te ao rau rakau, 0 te ao kararehe ranei, nga korero o nehera, nga korero Paremata, nga korero o enei ra, o nga moutere maori, o nga motu nunui, me nga iwi nunui o te ao, ina katoa e whakawhaititia atu nei ki roto i t« koutou Toa Takitini, he whakatutuki i tona ingoa kia puta te matau, te reo. te kaha te ahua o tena tangata o tena tangata i runga i ana mahi, i tona reo, i tona mana, ka huihui ratou me o ratou whakaaro, a ratou mahi hei whakamarama kite ao ite toa mo tena ahua mo tena ahua, 1 runga, i waenganui, i raro me raro atu hoki. Ko te tino whakaaro ia kia man tonu mai nga korero mo ta tatou pepa i runga tonu i nga korero a taua a Te Iwi Maori, hei whakarapopoto mai i nga korero atahua o a tatou tupuna, i a ratou pepeha, me a ratou whakatauki atahua e ngaro haere nei i. tatou. He ra hoki enei no te whakatopu i te whanau, i te hapu, ite iwi, ki runga i etahi tikanga whakahaere. E hoa ma he aha te he o te whakatupu i tetahi ropu i waenganui i a ; koutou, i . tena kaainga, i tena nohoanga huihui ranei e taea ai te whakahaere he reo e whakawairakau ana i nga take korero, ki nga whakatauki a o tatou tupuna. He pai tonu ma nga Minita o nga Haahi tenei tu ahua o te reo e whakatupu, i roto i nga kauhou, ka whakauru kia rua kia torn ranei nga whakatauki. Eka wana tonu te reo kauhou. Na tetahi minita pakeha rawatu tenei: ,‘Whatu ngarongaro he tangata!. Toku he whenua! Otira no roto i nga o te whakapono e tika ana kia whakatauki nei kia penei-—Whatungarongaro he tangata! . Toitu he whakapono!” Ara ka pai! Kanui nga tikanga penei hei whaka-wairakau i nga reo maha me nga whawha maha ma ta tatou pepa hei toha ki tena marae ki tena marae ahakoa he aha tona haahi, he aha tona haahi. Nga kupu whakamarama mo nga haahi, nga kupu tautohe, ka pereMtia katoatia, engari ko te tupato kei ri-riri tatou ka wehewehea noattia iho, na reira kei te kaha te tatari atu i nga mea hei maramatanga pai noaiho, hei whakatikatika tonu i koutou e nga Toa Takitini o tena maunga, o tena wharuarua, o tena kokorutanga, o tena maania, o te awa, o tena moana,

Ko te putake hoki tenei ote ingoa ota koutou pepa. Ka tonoa a Tuhotoariki e letahi toa kia tukutuku-ma-taki-tahi raua ara kia kakari mau rakau raua. Mohio tonu tera he toa tenei e tono nei katahi ka karanga atu: —“Ehara taku toa i te toa taki-tahi engari he Toa taku toa.”. Te hokinga ake o Tuhotoaraki ka whakaemi i tona tana he toa anake, na ka hinga te tana o te toa ra. Whaihoki, i runga i tenei o a tatou pepa kaore e ora mehemea kia kotahi te toa hei manaaki, hei tautoko, hei whangai kite moni tekaa herengi ite tau. Kei konei maua hei tatari atu i nga manuka toro a tena Toa a tena Toa. Tukua mai o koutou mahara mo te iwi e piki ai te whakapono, te aroha te tumanako, tukua mai ra i runga i nga maania kua papataurite i te Rongopai, i te ngakau Aroha o nga tupuna i roto i nga ra o te pouritanga i waimarie ai ratou kite wa i pohiritia ai nga matua nga tupuna o ‘Ngati Wiremu" na ratou te whakapono i toha whanui, i tautoko marama, tae mai kite ra ka tu mai ko Hapata Wiremu kite nohoanga Pihopa o ona maatua o ona tupuna e kiia ra ko Te Pihopa o Waiapu, ka whanau ake hoki ko ta ratou mokopuna ko te ratou taina ko Pererika Peneti ki raro i te maru o ona pakau ka kiia nei ko Te Pihopa o Aotearoa, no reira i mahara aka ai. “E tika ana kia kotahi o tatou Toa Katoa i roto i tenei wa.” Otira he mea ua ua te whakakotahi hohoro, ponana hoki. He pai ke te ata whawha, te ata tirotiro, te ata poipoi. Ahakoa te wehewehenga, te titorehanga kia manawanui, mihi atu mihi mai, me kore e hohoro te kitea e te Wairua pai, te waahi ngoikore o te wairua kino wairua whanoke, ma reira anake hoki e kitea wawetia ai, a e hinga ai hoki te taua Whanoke i te taua o Te Tika. Otira ko nga whakaaro a o tatou Toa tinitini kei te motu e hora an ameheme hae whakaaro Aroha pumau kei roto i a koutou, tukua mai ra o koutou khakaaro ahakoa kaore koutou e mohio kite tuhi reo maori mai, tukua mai i runga ite reo e marama ana kia koe, i te ahua ranei o tau tuhi mai, whakaaro, kei konei nga mohiti, nga taringa, nga kai whakamaori, kei konei maua a koutou pononga hei tatari atu me kore eki pai ta koutou pepa i nga korero. Engari ra he mea pai tonu kia whakaatutia mai e koutou nga hua o te Tohagna i Te Rongopai ki o koutou marae mai i mua tae mai ki enei ra, me kore e waingohia tatou i a koutou ara hei koha kia Ngati Wiremu e tapae nei i Te Toa Takitini hei marae whakapukaitanga i te hua o Te Whakapono i whakatoria nei e o ratou tupuna ki roto i Te Iwi Maori i nga ra ka hori ki muri. E nga Minita ko koutou nga uri tata rawa ki a Ngati Wiremu me tenei Tahua Aroha-nui! Ko koutou etahi e tika na kia kiia ko Nga Toa Takatini. No Tuhoto-Ariki koutou ara no Ngati Wiremu!

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19301101.2.16

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2189

Word count
Tapeke kupu
1,483

TA TATOU "TOA TAKATINI." Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2189

TA TATOU "TOA TAKATINI." Toa Takitini, Issue 110, 1 November 1930, Page 2189

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert