Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NA TE TOA

KI TE HUNGA TANGO I TE TOA TAKITINI: E hoa ma kia aata hanga mai kia maua. Kaore i a maua te taha tono atu i nga huruhuru e rere ai ta tatou Pepa. He taha nui tonu tena, kei te Tari o te Pihopatanga. Pena kaore i te pai te.tae atu 0 to pepa, kei te he ranei te pire ki a koe, me era atu raruraru e pa ana ki to pepa, tukua mai he whakaatu. Me penei: Diocesan Office, Box 227, Napier. TE KOBE ATUA 0 RUHIA. Kanui te kaha o te hau o nga rongo kua mahue i a Ruhia te Atua. Kaore pea tatou e ohoorere mo tenei rongo, pena ana he tikai Kei te korero tonu te Karaipiture kia tatou mo tenei ahuatanga “A nga wa whakamutunga, ka whakahore ratou i te Atua” Hura, r 4; 2 Tim. 3. &c. Kei te takatau marika a Ruhia kite pei atu Ite Atua i waenganni i a ia, kite tukino hoki Ite hunga karakia. Ko te mahi hou a te Kawanatanga o Ruhia a te Soviet he turaturaki i nga whare karakia katoa, he tahu ki te ahi. Ko te tokomahatanga o nga tohunga karakia, i te kaha o te tukinotanga, kua hupeke kei te taha e ki ana kaore he Atua, Ahakoa kua puta nga whakatupato a nga Upoko o nga Haahi kei Ruhia kaore a Ruhia e aro ake. Kua puta ta te Akepihopa o Ingarangi, ta te Popa o Roma whakatupato, hei aha ake ma Ruhia. Ko te whakahoki poto a Ruhia mo te ohooho o te ao ki taana mahi ko tenei: E puruma atu ana ia i era atu haahi katoa i te mata o tona ake whenua, kia mahue iho ano ko tona haahi ano hei haahi mo Ruhia katoa. Pena ko te kaupapa tenei o nga rongo whana Atua mai o Ruhia kaore rawa pea ia i te lino he. He ahakoa ra me tatari tonu ake te ahua o tenei tu morno mahi. Ko te haahi o Ruhia ko te haahi o Kariki e karangatia nei ko te Haahi o te Rawhiti. He Haahi tenei e whakaaetia ana e te Haahi o Tngarangi kia tu tahi raua i runga i nga mahi ole Whakapono.

E MAHI MAORI’ He maha nga kupu pepeha a te tangata Maori mo tona puku mahi “Mauri mahi mauri ora’ “He toa taua he toa pahekeheke, he toa mahi kai engari tena” He kupu enei me era atu no te wa e motuhake maori ana. Engari pea ta te Maori mahi o era ra, he rite ki ta te popokorua; ka mahi kia kite rua, ka noho ki te kai. Kia pau ra ano, ka whakatika ki te mahi ano. Ki ta te pakeha mahi rereke ano; ki mai te rua, mahi tonu; puhake mai, mahi tonu. Kia mate ra ano te pakeha, katahi ano ka rangona te nui o taana mahi, mete tata oteaote ki i nga hua o aana mahi. E kore tatou te Iwi Maori e penei wawe. Hei aha oti kia rite ki ta te pakeha. Ko te mea nui ko te mahi i tena ra, i tena ra. Na te hurihanga-a-tau mai i te maoritanga, kite pakehalanga i patu te Maori, e matarekereke nei tae mai ki tenei ra. He pai ano no te moni me nga taonga a te pakeha; ka tukua nei te whenua kia poteretere kite moana. Kua pau nga whenua o te Maori. Kei te aata angia haeretia e te pakeha, apopo ake nei piri mai ana i nga pari, i runga ranei i nga keokeonga o nga maunga. Kia orate Minita Maori. Ahakoa kua noho i a koe tou ake iwi ki runga i te mea nei i te ‘‘maura mahi” tena ano koe te whakawhiwhi nei i nga iwi o te Motu ki ta te pakeha tu rahurahu i tenei mea i te mahi. Kia kaha e hoa, kia uaua. Kua rongo ake ra, ko Waikato tera, ko Maniapoto; kua noho ona taitama whai manawa, kei te whenua, kei te mahi. Kua kite akonohi i a Ngati Kahungunu mete Arawa e noho mai ra i te Horohoro. Ha! tutu ana te puehu. E mahi te whanau, he kupu tou kei muri i a koe. Kia uaua, kia manawanui. Ka tika i a koulou, ka whakawhiwhia hoki era atu o nga tai-tama o te Iwi, ka whai honore hoki te Minita Maori me tona Ropu. Engari ra, kei te haere tonu nga mea o te ao, kei te hou te aronga o nga meea katoa. Te puku mahi o te Maori, mai o nehara, kei te pai. Kaore ranei e pai kite tapiri atu tetahi mea hou kite taha kia puhake ai aana rua kia pera i a te pakeha? Ko te mea hou nei, inaana, “Matua rapua te rangatiratanga o te Atua; a ka tapiritia enei mea katoa ma koutou.”

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19300301.2.6

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1991

Word count
Tapeke kupu
820

NA TE TOA Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1991

NA TE TOA Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1991

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert