HE HOA PAKEHA NO TE IWI MAORI.
Na R.T.K. H hupu na te Maori: “He taonga tonu te wareware.” He ; pai te wareware ki nga mea kino, ki nga mea whakapouri ngakau, ki nga he o era atu, tena ko te wareware ki nga mea pai, ki nga manaaki, ki nga aroha, he he nui tenei. E kiia ana he tohu no te tangata kuare te wareware ki nga painga ki a ia. Na konei i puta mai ai te hiahia ki a an kia tuhituhia he korero mo etahi pakeha i whakahoa kite Iwi Maori i nga tan maha kua him nei—kei warewaretia. E kore e nui nga kupu mo nga mihinare; e marama ana hoki na to ratou aroha kite Iwi Maori i whakarere atu ai ratou i o ratou kainga, i o ratou whanaunga, a haere mai ana kite pito ote ao, ki waenganui o tetahi iwi kai-tangata noho ai. Tata tonu nga mihinare ka patua. He aha noa ranei i kore ai. Ko nga tau i noho ai nga mihinare ki Ngapuhi nga tau tino kino 0 te Maori, nga tau i kaha ai te kai-tangata, i kaha ai te whawhai ki a ratou ano. Ko Te Matenga, ko Te Wiremu karu-wha me Te Wiremu Parata etahi tangata tino nunui kua noho ki tenei whenua, e kore o ratou ingoa e warewaretia. ENGARI KO TE HEREWINI e korero e au. Ko ia te pihopa tuatahi ote Hahi Mihinare. I whakaakona ia ki nga kura nunui o Ingarangi. He tangata matau, toa, maia. I haerea e ia nga wahi katoa o Nui Tireni, ko te waewae tonu tona huarahi. I tetahi putanga atu ona ki Akarana kua pakaru ona puutu/ona kakahu. No te tau 1841 ka tae mai ia ki Niu Tireni, no te tau 1858 ka unga mai ia e Kuini Wikitoria kia hoki atu hei pihopa mo Lichfield. He tino hoa a Pihopa Herewini no te Iwi Maori. I tautoko ia ite Maori, i awhina. Ite raruraru mo Waitara i tautoko ia 1 a Wiremu Kingi Te Rangitake. Itewa ote whawhai i haere ia i roto i nga hoia pakeha a i whakatika ia i nga Maori, i tupato hoki kei tukinotia ratou e nga pakeha. I korerotia kinotia a Pihopa Herewini e te pakeha mo tana whakawhirinaki kite Maori. E kiia ana ite riri o tetahi apiha ki aiaka ki atu te apiha ra me i kore ana a Te Herewini i pihopa kua motokia e ia. Na tenei kupu ka imuhia ete pihopa tona koti, ka panga, katahi ka tuhi atu ki tona koti, ka mea: “ Ara te pihopa, ko au tenei, haramai.” Ko te ki ate tangata me i whawhai kua mate te apiha i te pihopa. I korerotia kinotia a Pihopa Herewini e te pakeha mona i tautoko i nga Maori otira i kinongia ano hoki ia e Waikato mona i uru ki nga hoia pakeha i te riri ki Rangiaohia, a e ai ta ratou mona i man pu. Mo Pihopa Herewini tetahi take i whakarerea ai e Waikato te whakapono. Kei te he ta Waikato; ko Pihopa Herewini tetahi pakeha i tino aroha kite Maori. .
TA WIREMU MATINI. Ko tenei tetahi pakeha iu, i aroha pumauki te Iwi Maori i' nga ra ote raruraru. He tangata matau ano ia pera me Pihopa Herewini; kotahi tonu to raua kareti i whakaakona ai; kotahi ano to raua kaipuke i rere mai ai ki Niu Tireni. I haere mai tetahi hei pihopa, ko tetahi hei tumuakikai-whakawa. Kua tuhituhia enei kupu mo Pihopa Herewini, mo Kawana Kerei, mo Ta Wiremu Mat ini: “Ko ia (ara ko Pihopa Herewini) ko te Kawana, ko te Tumuaki ara ko Ta Wiremu Matini, tangatanga ana ki runga ake o era atu, mo te kaha o te tinana, o te hinengaro, mo- te tika,” “ stood out pre-eminent in vigour of body and mind and loftiness of. character.” I te tau 1846 ka hanga he kaupapa mo te kawanatanga o Niu Tireni. I runga i taua kaupapa ko nga pakeha anake e whai pooti, ka mutu te Tiriti o Waitangi, ka whakapuaretia te hoko whenua. Kaore a Kawana Kerei i whakaae kite kaupapa, a i tautokona ia ete Pihopa raua ko Wiremu Matini. I tino kinongia te Pihopa e nga pakeha mona i tohutohu i nga Maori mo te ahua ote ture hou. I pera ano a Matini me Pihopa Herewini i tautoko i a Wiremu Kingi i tana totohe kite kawanatanga mo Waitara. E kiia ana he tamariki Maori aTa Wiremu Matini i whakatupu ai. Ko wai ra, kei hea ra, nga tamariki whangai a Wiremu Matini? HORI KEREI. 0 ona ra ko Ta Hori Kerei tetahi o nga tangata nunui ote Ingarihi. Itu ia hei kawana mo tetahi wahi o Ahitereiria, e rua ona tunga hei kawana mo Niu Tireni, itu ano ia hei kawana mo Awherika kite Tonga, a hei pirimia mo Niu Tireni. I enei whenua katoa i kitea tona aroha ki nga iwi Maori, me tona aroha kite Iwi Maori o Niu Tireni. Mo te raruraru mo Waitara i whakataua e ia me whakahoki te whenua ki nga Maori no etahi atu pakeha te he i kore ai i tau pai tenei raruraru nui. Ko Swainson raua ko Dr. Featherston etahi pakeha nunui i tautoko i te taha ki a Wiremu Kingi. Kua korerotia ake e au te araitanga a Hori Kerei i tetahi ture hou hei patu mo te Maori. I nui te whakaaro o Hori Kerei kia noho pai te Iwi Maiori kia kaua e whawhai. I tapaea eia he paraoa he huka ma te Maori a e kiia ana i te nui o te paraoa ka wharikitia tetahi huarahi poto kite peeke paraoa. Engari kia mahara tatou he kawana a Hori Kerei. he kaitiaki ia no te mana o Ingarangi. Ko Rewi Maniapoto kaore i tino whakapono he tangata tika rawa a Hori Kerei mo tana whakaritenga kia karia he rori ki roto o Waikato. I tanumia, a Hori Kerei ki Paora, whare-karakia nui o Ranana, i te tau 1898. TE MAKARINI. Ko Ta Tanara Te Makarini ano tetahi tangata i tino whanui ki waenganui o te Iwi Maori i nga ra ote raruraru, a, e tika ia kia kiia he hoa no te Iwi Maori. I whakaturia ia hei kia-tiaki mo nga Maori engari na tona turanga hei minita mo te taha Maori ka rongo nui ia. Na tona kaha ano i mau ai te rongo i waenganui i nga iwi e rua.
Ko tona he nui e kore e warewaretia e nga iwi i pau hga whentia ko te kaha rawa o tana hoko whenua, a mo te litu iti rawa. I era ra kaore i tino mohiotia te pai ote whenua ako te hiahia nui hoki o te kawanatanga ko te whenua hei nohoanga mo nga pakeha. Ahakoa ra he hoa aTe Makarini no te Iwi Maori, kua tapaia tona ingoa kite Maori a ko tona kohatu whakamaharatanga kite Iwi Maori ko te moni karahipi e awhina nei i a tatou tamariki i Te Aute. Kati i konei nga hoa pakeha o te Iwi Maori e whakahua ake. Tera atu ano etahi me Te Popi raua ko Te Tatana, ko etahi kei te ora tonu. Ki nga mea kua riro anei he kupu maku: Takoto mai e koro ma i te okiokinga roa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19271101.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 75, 1 November 1927, Page 683
Word count
Tapeke kupu
1,225HE HOA PAKEHA NO TE IWI MAORI. Toa Takitini, Issue 75, 1 November 1927, Page 683
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.