Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE HOA PAKEHA NO TE IWI MAORI.

Na R.T.K. H hupu na te Maori: “He taonga tonu te wareware.” He ; pai te wareware ki nga mea kino, ki nga mea whakapouri ngakau, ki nga he o era atu, tena ko te wareware ki nga mea pai, ki nga manaaki, ki nga aroha, he he nui tenei. E kiia ana he tohu no te tangata kuare te wareware ki nga painga ki a ia. Na konei i puta mai ai te hiahia ki a an kia tuhituhia he korero mo etahi pakeha i whakahoa kite Iwi Maori i nga tan maha kua him nei—kei warewaretia. E kore e nui nga kupu mo nga mihinare; e marama ana hoki na to ratou aroha kite Iwi Maori i whakarere atu ai ratou i o ratou kainga, i o ratou whanaunga, a haere mai ana kite pito ote ao, ki waenganui o tetahi iwi kai-tangata noho ai. Tata tonu nga mihinare ka patua. He aha noa ranei i kore ai. Ko nga tau i noho ai nga mihinare ki Ngapuhi nga tau tino kino 0 te Maori, nga tau i kaha ai te kai-tangata, i kaha ai te whawhai ki a ratou ano. Ko Te Matenga, ko Te Wiremu karu-wha me Te Wiremu Parata etahi tangata tino nunui kua noho ki tenei whenua, e kore o ratou ingoa e warewaretia. ENGARI KO TE HEREWINI e korero e au. Ko ia te pihopa tuatahi ote Hahi Mihinare. I whakaakona ia ki nga kura nunui o Ingarangi. He tangata matau, toa, maia. I haerea e ia nga wahi katoa o Nui Tireni, ko te waewae tonu tona huarahi. I tetahi putanga atu ona ki Akarana kua pakaru ona puutu/ona kakahu. No te tau 1841 ka tae mai ia ki Niu Tireni, no te tau 1858 ka unga mai ia e Kuini Wikitoria kia hoki atu hei pihopa mo Lichfield. He tino hoa a Pihopa Herewini no te Iwi Maori. I tautoko ia ite Maori, i awhina. Ite raruraru mo Waitara i tautoko ia 1 a Wiremu Kingi Te Rangitake. Itewa ote whawhai i haere ia i roto i nga hoia pakeha a i whakatika ia i nga Maori, i tupato hoki kei tukinotia ratou e nga pakeha. I korerotia kinotia a Pihopa Herewini e te pakeha mo tana whakawhirinaki kite Maori. E kiia ana ite riri o tetahi apiha ki aiaka ki atu te apiha ra me i kore ana a Te Herewini i pihopa kua motokia e ia. Na tenei kupu ka imuhia ete pihopa tona koti, ka panga, katahi ka tuhi atu ki tona koti, ka mea: “ Ara te pihopa, ko au tenei, haramai.” Ko te ki ate tangata me i whawhai kua mate te apiha i te pihopa. I korerotia kinotia a Pihopa Herewini e te pakeha mona i tautoko i nga Maori otira i kinongia ano hoki ia e Waikato mona i uru ki nga hoia pakeha i te riri ki Rangiaohia, a e ai ta ratou mona i man pu. Mo Pihopa Herewini tetahi take i whakarerea ai e Waikato te whakapono. Kei te he ta Waikato; ko Pihopa Herewini tetahi pakeha i tino aroha kite Maori. .

TA WIREMU MATINI. Ko tenei tetahi pakeha iu, i aroha pumauki te Iwi Maori i' nga ra ote raruraru. He tangata matau ano ia pera me Pihopa Herewini; kotahi tonu to raua kareti i whakaakona ai; kotahi ano to raua kaipuke i rere mai ai ki Niu Tireni. I haere mai tetahi hei pihopa, ko tetahi hei tumuakikai-whakawa. Kua tuhituhia enei kupu mo Pihopa Herewini, mo Kawana Kerei, mo Ta Wiremu Mat ini: “Ko ia (ara ko Pihopa Herewini) ko te Kawana, ko te Tumuaki ara ko Ta Wiremu Matini, tangatanga ana ki runga ake o era atu, mo te kaha o te tinana, o te hinengaro, mo- te tika,” “ stood out pre-eminent in vigour of body and mind and loftiness of. character.” I te tau 1846 ka hanga he kaupapa mo te kawanatanga o Niu Tireni. I runga i taua kaupapa ko nga pakeha anake e whai pooti, ka mutu te Tiriti o Waitangi, ka whakapuaretia te hoko whenua. Kaore a Kawana Kerei i whakaae kite kaupapa, a i tautokona ia ete Pihopa raua ko Wiremu Matini. I tino kinongia te Pihopa e nga pakeha mona i tohutohu i nga Maori mo te ahua ote ture hou. I pera ano a Matini me Pihopa Herewini i tautoko i a Wiremu Kingi i tana totohe kite kawanatanga mo Waitara. E kiia ana he tamariki Maori aTa Wiremu Matini i whakatupu ai. Ko wai ra, kei hea ra, nga tamariki whangai a Wiremu Matini? HORI KEREI. 0 ona ra ko Ta Hori Kerei tetahi o nga tangata nunui ote Ingarihi. Itu ia hei kawana mo tetahi wahi o Ahitereiria, e rua ona tunga hei kawana mo Niu Tireni, itu ano ia hei kawana mo Awherika kite Tonga, a hei pirimia mo Niu Tireni. I enei whenua katoa i kitea tona aroha ki nga iwi Maori, me tona aroha kite Iwi Maori o Niu Tireni. Mo te raruraru mo Waitara i whakataua e ia me whakahoki te whenua ki nga Maori no etahi atu pakeha te he i kore ai i tau pai tenei raruraru nui. Ko Swainson raua ko Dr. Featherston etahi pakeha nunui i tautoko i te taha ki a Wiremu Kingi. Kua korerotia ake e au te araitanga a Hori Kerei i tetahi ture hou hei patu mo te Maori. I nui te whakaaro o Hori Kerei kia noho pai te Iwi Maiori kia kaua e whawhai. I tapaea eia he paraoa he huka ma te Maori a e kiia ana i te nui o te paraoa ka wharikitia tetahi huarahi poto kite peeke paraoa. Engari kia mahara tatou he kawana a Hori Kerei. he kaitiaki ia no te mana o Ingarangi. Ko Rewi Maniapoto kaore i tino whakapono he tangata tika rawa a Hori Kerei mo tana whakaritenga kia karia he rori ki roto o Waikato. I tanumia, a Hori Kerei ki Paora, whare-karakia nui o Ranana, i te tau 1898. TE MAKARINI. Ko Ta Tanara Te Makarini ano tetahi tangata i tino whanui ki waenganui o te Iwi Maori i nga ra ote raruraru, a, e tika ia kia kiia he hoa no te Iwi Maori. I whakaturia ia hei kia-tiaki mo nga Maori engari na tona turanga hei minita mo te taha Maori ka rongo nui ia. Na tona kaha ano i mau ai te rongo i waenganui i nga iwi e rua.

Ko tona he nui e kore e warewaretia e nga iwi i pau hga whentia ko te kaha rawa o tana hoko whenua, a mo te litu iti rawa. I era ra kaore i tino mohiotia te pai ote whenua ako te hiahia nui hoki o te kawanatanga ko te whenua hei nohoanga mo nga pakeha. Ahakoa ra he hoa aTe Makarini no te Iwi Maori, kua tapaia tona ingoa kite Maori a ko tona kohatu whakamaharatanga kite Iwi Maori ko te moni karahipi e awhina nei i a tatou tamariki i Te Aute. Kati i konei nga hoa pakeha o te Iwi Maori e whakahua ake. Tera atu ano etahi me Te Popi raua ko Te Tatana, ko etahi kei te ora tonu. Ki nga mea kua riro anei he kupu maku: Takoto mai e koro ma i te okiokinga roa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19271101.2.8

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 75, 1 November 1927, Page 683

Word count
Tapeke kupu
1,225

HE HOA PAKEHA NO TE IWI MAORI. Toa Takitini, Issue 75, 1 November 1927, Page 683

HE HOA PAKEHA NO TE IWI MAORI. Toa Takitini, Issue 75, 1 November 1927, Page 683

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert