Article image
Article image
Article image
Article image

TE MANAAKI A NGA MAORI I TE TAMA A TE KINGI.

Kua tae mai enei kotuku rerenga tain, kua takahi o raua waewae i nga marae maha o Aotearoa me Te Waipounamu, kua mihia raua e nga iwi o te motu nei, pakeha, Maori, a kua whiti atu inaianei ki Ahitereria haere ai, Kaore rawa lie raruraru i pa ki a raua, mai ano ote taenga mai, a tae noa kite hokinga atu. ' Ahakoa i pan te marama tuturu i a raua e haere ana i nga rohe katoa o Niu Tireni, me te matakitaki ki nga mea whakamiharo o tenei whenua, ko te ra e tino nui rawa ana te raua whakamihi, ko te ra i kite ai raua i te iwi Maori i Rotorua. I korero tonu mai te hoa wahine a te Tiuka, ki to kai-tuhituhi, katahi ano raua ka kite i enei main ataahua a nga iwi Maori o te ao no to raua tutatakitanga ki te iwi Maori i Rotorua. • Kei te whakamihi rawa raua ki to pai o nga manaaki a te iwi Maori i a raua, ki te pai, mete ora ote tinana, me te ataahua hold o te hanga o te tangata. Engari ra he pai ano no nga whakahaere a o tatou kaiarahi. Ahakoa i. iti iho tenei hui i tera i te wa o te tuakana, ki te titiro atu a te tokomaha o to hunga i kite i tera me tenei, neke noake te pai o nga mahi i tenei o nga hui. Noreira e nga iwi itu nei kite aroaro oto tatou uri kingi, oto tatou rangatira, Ida ora katoa koutou mo te pai, te ataahua, to wana, te ilhihi o a koutou mahi hei manaaki i te tama a to tatou Kingi. No koutou kc to kaha, te mohio, mete pai, tau ana ki runga ki to iwi Maori nui tonu, te honor me te kororia. Kia nui nga ora ki a koutou katoa. Tenei hold te mild nei ki o tatou kai-whakahaere huhua noa atu e kore e taea katoatia te whakahua. Otira Ida nui nga mild ki to tatou Pirimia me ona Minita o te Karauna, mo te tukunga mai i nga whakahaere ki nga ' ringaringa o Te Raumoa, o Apirana Ngata, o Ta Maui Pomare, oTe Rangihiroa. Mo te taha ki te tangata whenua, am ki aTe Arawa, kia uni nga mild Id a Taiporutu Mitoro mo ona kaiawhina.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19270401.2.5

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 68, 1 April 1927, Page 504

Word count
Tapeke kupu
405

TE MANAAKI A NGA MAORI I TE TAMA A TE KINGI. Toa Takitini, Issue 68, 1 April 1927, Page 504

TE MANAAKI A NGA MAORI I TE TAMA A TE KINGI. Toa Takitini, Issue 68, 1 April 1927, Page 504

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert