Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

PIHOPA MAORI.

E whai ana i muri.o nga wliakamarama mo ie taonga i onokia ki roto i nga whare-karakia raupo, i tuhituhia ki runga ito papa kikokiko oto ngakau whakapono o tatou koroua. Kuan atu tenei i to ran tan, kua taea to pakaritanga, he wa hauhake tonoi. Kei te pai noaiho te lure. I whai tonu te ture i runga ito kaupapa motuhake, haunga ia te ingoa pihopa Maori, pakeha. I whanau ake tena i te ruarua o nga whakaaro; i pohehc ito nui oto kai-ngakau ki tenei taonga, mete titiro atu kite wehi o nga wliakamarama e mukua atu ai to ture pihopa Maori motuhake. Kei te pai noaiho nga main e whakaarotia ana e kore e taea. Koia nei hoki te kaupapa ko to tumanako ki to wa o to mahi c taea, i roto ite whakapono. Ma te tumanako e aid te mahi, a in a te mahi e kitoa ai te koha, a ma te koha e tohutohu he mahi e iiuku atu ai te pai. Kua hapainga ra e koutou te mahi i roto i te alii, te hoari a te kikokiko ; e tangi mai ra nga toto o a tatou tamariki i roto i te oneone ote whenua o nga kupu whakaari. Ehara ite mea na to tatou kaha, engari na te kaha o te wairua i noho nui ki roto 1 a ratou, i whiti ai te ra kite ao o te whenua i whanau ai ratou. Kua tit aril aria rate whakapono ete ao. No te hoari ate Wairua enei ra. Kua parea te Atua ki muri. Kua waiho te Whakapono hei mounu. Koi to unahi to matauranga ite ika o tana aho. Ko te iwi kei nga ururua o nga whenua ke e porewarewa ana. He mahi hohonu rawa tenei ara te kimi ite

mea e ngaro ana, te whakahoki ite mea i kotiti. He mea- tino uaua te tutaki a-tinana kite matauranga i te huarahi, kaore he hoki ki muri, kaore he peka ki tahaki. Tutaki tonu atu, tutaki tonu mai, nonoke tonu atu, nonoke tonu mai, a hinga tonu atu. Ko ta te Wairua ia ki to ngakau tupato, lie titiro atu, he whakawatea, he nuku ki tahaki kia watea te huarahi, he uaki i te tatau,.he ngakau pai, he rangimarie. E Ngata korua ko Peneti, ahakoa kua matao to waha ko te ngakau kei to wera nga taringa kei te whakahakiri. Ara ke nga waha korero o nga ohaki a o koutou matua i roto o nga nohanga korero whakapono “i muri nei Ida man kite whakapono hoi matua mo koutou”. Kei te ora ie ohaki. Ko nga waha korero, me nga uri, i pohehe, kotiti ana. Ito kaha o nga hau, wareware ana te ohaki. Na nga tupuna te whakatauki: —“He taonga maro, ahakoa ora ahakoa mate, ka hoki.” Otira kia poipoi ano ton ringa ite taongo. Ka kitea iho kaore e tan, he aha to raruraru oto whakahoki i te taonga o te tangata. Kaati noa i konei. Kua eke pai tatou ki to tilli o tenei maunga, te tau oto tatou Ariki. Kua titiro iho ki nga mania papa-tairite i Heriko, i runga o Maunga Nepo, i te tihi o Pihika. Xa Ihaia Hutana. Waipawa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19270301.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 550

Word count
Tapeke kupu
541

PIHOPA MAORI. Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 550

PIHOPA MAORI. Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 550

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert