Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KOMIHANA WHENUA MURU.

Kua timata to mahi a to Komihana uiui i nga ahuatanga i murua ai nga whenua o te iwi Maori i tena wahi i tena wain. Kei Waitara to Roeara Komihana e uiui ana i tenei wa i nga raruraru mo te taha ki nga whenua o te takiwa ki Taranaki. Ite whakawa otel4 o nga ra o Pepuere nei, ka kite roia oto Karauna kaore he take o Ngati Awa ki nga whenua i putake mai ai te whawhai. He iwi ratou i mate i a Waikato, rere atu hoki ki waho o Taranaki. Na te whakaaetanga a Waikato i hoki ai ano ki Taranaki. Ko Wiremu Kingi he tangata iwh aka tone tone tonu kite Karauna, a kaore hoki i tika kia whakararuraru ia i nga tangata i tukuna atu kite ruuri ite whenua. Ko te putake ko o te pakanga o te tan .1868 ko te hiahia o Wiremu Kingi me nga iwi i rare i a ia, kia kore rawa e whakaaetia te hoko whenua ki to pakeha. I roto i nga whakahoki a to roia mo nga Maori i whakaatu ia, kaore nga Maori i te hiahia kia puta mai he painga o tenei whakawa kite hunga takitahi ote iwi, (haunga ano otahi liunga tomtom nei ) engari ko nga painga katoa ka waiho e Ngati awa lioi kaupapa tahua oranga mo te iwi mo ake tonu atu, pera me to Poari Tiaki oto takiwa ki aTe Arawa. Kua tonoa e nga Maori o Taranaki kia whakahokia mai ki a ratou a Taranaki Maunga, no te mea koianei to tohu mana o nga iwi o to Taihauauru atu i Taranaki ki Wharekauri,

Ka mutu te main a te Komihana i Taranaki ka haere ki Poneke ito2B o nga ra o Pepuere. Hei to 28 o Maehe ka tuhera te kooti ki Opotiki. Ite2B ka haere ki Whakatane, ite 81 ka tuhera ki Tauranga. Hei muri i Tauranga ka haere ki to takiwa ki a Ngapuhi. Hei te 20 o Aperira ke tae te Komihana id Ngaruawahia kite uiui i nga take epa ana ki a Waikato. Hei to 2 o nga ra o Mei ka tu te kooti a te Komihana ki Te Wairoa, a hoi reira whakahaeretia ai nga take © pa ana Id te takiwa kite Tai-rawhiti. Ko te ripoata ate Roera Komihana me tae kite Kawana-tianara I mua mai o te 80 o nga ra o Hune. (Ko enei korero no te “Herara” o Nepia). £ (Na te Rocara Komihana i tu nei ki Waitara ka kore a Ta Maui P'omare e watea id to whakatau atu i to tatou Pirimia i te hokinga mai i tawahi. Kia ora nga morehu o Ngatiawa. Ko te tumanako o Te Toa Takitini kia tine waimarie ta koutou keehi, Ida whai taonga totika ai hei tapaetanga atu ki ena o tatou uri, hei whangai hold i nga main nunui c puta ai he painga kite iwi mo ake tonu atu. Tokowha tonu nga takuta oto iwi Maori, tokotoru o ratou no Ngatiawa katoa, ko Ta Maui Poraare, ko Te Rangihiroa, ko Erihana.' Kia ora koutou me era o o tatou iwi. NateEtita).

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19270301.2.12

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 553

Word count
Tapeke kupu
527

KOMIHANA WHENUA MURU. Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 553

KOMIHANA WHENUA MURU. Toa Takitini, Issue 67, 1 March 1927, Page 553

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert