Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

MOKAU KI TAMAKI—KUA HINGA.

NO te Wenerei te 11 o nga ra o Noema, 1925, ka moe a Takerei Kingi Wetere ite moengaroa.. Tona kaumatua e 47 nga tan.

Te Kawa te matua, ko Runga-te-rangi te tamaiti. Ka hinga a Te Kawa, ki Tamaki, ka hinga a Runga-te-rangi ki Mokau. Ka waiho i konei ko te whakatauki: 44 Mokau ki runga Tamaki ki rare.” 6 Ko Tainui te waka, ko Hoturoa te tangata. Ka haere tahuhu mai ai ko ia tenei ko Takerei kua hinga kite ihu o te waka nei. Ta Hoturoa ko Hotuope, tana ko Hotuawhia, tana ko Hotumatapu, tana ko Motai, tana ko Ue, tana ko Raka, tana ko Kakati, tana ko Tawhao, tana ko Turongo, tana ko Raukawa, tana ko Rereahu, tana ko Maniapoto. Na Tawhao ano ko Whatihua, tana ko Uenukutuwhatu, tana ko Tuatangiora, tana ko Hineaupounamu ka moe ia Rereahu, ka puta ano ko Maniapoto. Tana ko Te Kawa, tana ko Runga-te-rangi, tana ko Maniaopetini, tana ko Taitengahue, taua ko Maniauruahu, tana ko Tukehu, tana ko Te Kawa 11,, tana ko Te Rangituataka, tana ko Te Kawa 111., tana ko Takerei, tana ko Te Rere» nga, tana ko Kingi, tana ko Takerei 11. I te takiwa tonu e whakapuawai ana tona tinana me ana mahi katoa, ka hinga tenei tangata. Kote korero mona, ko te Takerei a tera, a tera, a tera. He tamaiti i matea-nuitia i kitea-nuitia hoki e ona matua tupuna, tae atu ki ona iwi Maori Pakeha. He tamaiti no te rangimarie no te aroha, he matua no tenei hanga no te tangata, kahore he iti kahore he rahi. Ko te pou ote whakapono, kihai i taea te whakakorikori. He tamaiti i tae ki nga kura nunui kite rapu ite hohonutanga o te matauranga ote pakeha. Ka hono ai i roto i a ia, te ao hou raua ko te ao tawhito, te ao pakeha raua ko te ao Maori. I mate ia ki tetahi o ana kainga i Mapiu, ka mauria mai kia takoto kite roro o tana matua-a-whare o Te Tokanganui-a-Noho i Te Kuiti, muri rawa ka mauria kite rua-whakautu o ana matua tupuna i Mokau. I tangihia ia ete motu katoa tae atu ana kite taha pakeha, kite Kawanatanga hoki. Haere ta matou mokopuna tamaiti! Haere te whakaruruhau! Haere te Rata tiketike! Haere te Puhi o Tainui! Haere te Puhi o Tokomaru! Haere! Haere! Haere Na Pahiri Wiari.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19251201.2.14

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 53, 1 December 1925, Page 340

Word count
Tapeke kupu
400

MOKAU KI TAMAKI—KUA HINGA. Toa Takitini, Issue 53, 1 December 1925, Page 340

MOKAU KI TAMAKI—KUA HINGA. Toa Takitini, Issue 53, 1 December 1925, Page 340

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert