TE ROPU MAHI.
(LABOUR PARTY.) Na Ihaia Hutana. I ROTO i nga kauhau whakamarama mo nga ropu main me nga rawakore e huia ana, ano he putake kotahi. Ko te putake ia he whakatutn mema' Maori mo te Paremata hei hapai i nga kaupapa a Te Ropu Mahi i whakairotia nei e a ratou tangata matau ara tohunga hei whakatakoto kite aroaro oTe Paremata o te Koroni nui tonu. Kei roto hoki i taua kaupapa te wahi e ora ai Te Iwi Maori e ai ki ta ratou. Ko
nga Maori i whakaturia hei hapai i tenei tikanga kei te haere kite kauhau haere i tenei kaupapa.
Na whakarongo mai e nga Uri Whakatipu o Te Ao Hon Kaua ra hei ponana. Ata whakaarohia to tatou ora. Ko te takuta anake kei te mohio kite reka kite kawa ranei o te rongoa i roto i te pounamu.
Haunga ia te turoro. Ko ta ratou kaupapa kei te taupatupatu ki nga tikanga Maori e kore nei e taea e nga tohunga-a-ture te tinei noaiho; haunga ia Te Paremata. Ko te painga hoki mo ta ratou kaupapa ko te whaka kotahi atu i a tatou kite iwi pakeha. Kotahi tonu te huarahi e taea ai, ara ko te tinei i o taua nei tikanga ara nga mana tuku iho, nga mana tangata, nga mana taonga, mana k a wen nga mana-a-ture, e tau nei ki runga ite whenua mete tangata. .Kia hohonu rate titiro mete whakaaro! Kaua to koutou tohungatanga e whakamomonatia ki ta te tangata kai. Whakamomona i a koutou ki nga waihotanga iho a o koutou maatua me o koutou tupuna, kia reka ake ai te taringa kite whakarongo. He whakatauki na tetahi kanmatua no Te Whanau-a-rua:— Aue! katahi ano tooku kuaretanga i pau ai tooku kaha kia riro mai i taku tamaiti te 'matauranga o te pakeha. Te hokinga mai ko te utu ki au he 44 purari paka.” Na o koutou tupuna tenei korero:—E tama kaua te iwi e tukua kite mate ita te tangata ke whakaaro; engari hei tau ake, ahakoa tika, ahakoa he ka pai tou matenga. E te Ropu Mahi, mahia te mahi engari kaua hei tineia te Aroha, te mea tena hei pohiri atu ia koutou, hei naumai atu i a koutou ki te kaainga i nga hokinga ki nga kuia nei ki nga koroua nei e ngokingoki atu ana i te paenga taru o te 44 ahikaroa ” o te 44 aroha.”
Kite mau hoki i a koutou te manawanuitanga ote pakeha, koiana tonu te rerenga wairua, me nga tauamata poroporoaki ki te 44 ao Maori ” haunga ia te Matauranga. Te Rawakore:—Te rawakoretanga o te pakeha he ngaro no te whakapapa. Ka maroke te toto, ka matao te aroha, i runga ite toto whanaunga, ka piri ki runga ite tinana taonga. Ka putake i konei nga whakapapa 44 hoa aroha.” Kite riro te taonga i te hoa kua mutu te aroha. Kua rawakoretia 44 te hoa aroha.” Kaati ka taea e te pakeha te moumou o tona tinana mo te taonga. Haunga ia nga rawakore moumou taonga. Te rawakore ote Maori rereke ito te pakeha. I nga ra ote Maoritanga kaore e korerotia ana te rawakore o te tangata, engari te tangatatanga. Ikore ai e korerotia na te mau tonu ote whakapapa, a ka rewa tonu te toto hei tinana mo te aroha whakawhanaunga i mau na i roto i o taua whakapapa. E kore rawa e taea e nga tohunga-a-ture, tohunga matakite, makutu ranei te whakamoemoe ki nga tikanga pakeha. Heoi ano e taea ai ma taua ano e kawe kite Paremata tinei ai, katahi ano ka matao te toto me tahu ranei nga whakapapa kite ahi, me whaina ranei nga tangata e pupuri ana i te whakapapa.
Me patai ake i konei: Ka pehea nga kongakonga e hamuhamutia haeretia nei me nga pirau e ngaro haere nei? Te whakautu:—Patai atu ki nga tohunga o tana ropu. Ina nga whakatauki a o koutou matua me o koutou tupuna hei arahi, hei tia i o koutou whakaaro ka whakamoe atu nei i nga waka maha o te hinengaro ki roto i nga tikanga o “ te ao hou ”mete 44 pakehatanga 1. Kia mau te manaaki tangata, ahakoa tangata haere, karangatia kia peka ki te kaainga kia ingoa ai koe. 2. Te tohu o te tangata rangatira he mahi kai, he manaaki, he aroha ki te tangata. 3. He kino te nui tangata kite kai i nga kai, engari kei te ra o Tu ka kitea te pai o te manaaki i te tangata.. 4. Nau ko te rourou naku ko te rourou ka ora nga toa horokai o te manuhiri. 5. He taura taonga e motu, he taura tangata e kore e motu. Ka puta ra nga uri o koutou matua me o koutou tupuna i a koutou, ka toro nga kawai whakapapa a ka hono ano, na kona i kore ai e korerotia te rawakoretanga o te Maori. Te tau o te rawakoretanga i roto o Heretaunga nei i timata mai i te 1851 ara i timata mai i te hoko o Te poraka ka rahuitia ko nga wahi e nohoia ana e ratou hei oranga mo ratou. Enei tu rahui i tae pea ki te iwa. Ko Te Ante Kareti te tekau o aua rahui.. No te tau 1865-6 ka ara ake nga tohunga whakatakoto kaupapa ture i roto i Te Parmata Nui 0 Te Koroni. ehara i te tohunga mo taua, engari he tohunga no nga tohunga e kore nei e taea te korero oua whakamarama. Ko te tnre tekau tangata tenei mo te Karaati. No te tau 1867 ka huaki tenei mate nui, mate whenua, mate tangata. Koianei te raupatu i pa ki Heretaunga; he mea whakakaupapa marie ma te ture e raupatu, ka mate i konei te rau, te rua rau tangata 1 noho hei tiwhikete, ka riro te whenua i te karaati kotahi, me nga karaati tekau tangata. Enei mate ehara i te mea ma te ropu mahi e kitea ai. Ena korero me ena tikanga katoa e mau mai na i Te Paremata me nga pepa o nga Hupirimi Kooti, a kua mahia etahi, kua ngawari nga tikanga mo etahi, kua turengia he wahi e taea ai te whakaara etahi, otira kua oti katoa nga lure mo nga mahi e rere atu ana ki waho i nga ture o Te Tominiana, me nga ture tae noa ki nga rarangi o Te Tiriti o Waitangi e puare mai nei hei whakataanga manawa mo Te Iwi Maori Enei tikanga katoa i whakawhaititia mai nei i roto i enei tau maha e nga matauranga o mua heke iho, heke iho, ko tatou tenei e rongo nei e kite tonu nei i te aue o te ao katoa i nga tikanga a Te Ropu Mahi, e whakaomaomatia nei e te hunga rawakore, i te hao haere ki nga taonga me nga painga i puta kite hunga tohu taonga. Ko nga mate oTe Maori kaore i pera me o te pakeha. Ko nga rongoa mo o tatou nei mate kua whaiti mai te whakarapopoto kei mua tonu i o tatou
aroaro i tenei ra. Ko te patai e marama ana ka penei na: — Na wai tenei mahi i penei ai? Na te wa me nga Kawanatanga tae mai ki tenei e tu mai nei me ona tangata katoa e tautoko ana e whakamarama atu ana i nga mate nunui o Te Motu ko te mema o Te Tairawhiti tetahi o aua tangata ara ko Hon. A. T* Ngata, M.P., M.A., LL.B. Heoi ra i te mea kua kitea, kua mohiotia nga mate, kua tuhia mai nga rarangi o nga roogoa, heoi ano ta te turoro he whakaatu i tona mate i tona mate, ka tono kia uiuia kite wahi e tika ana. Kia kaha mai e Te Toa Takitini kite rauhi mai i Te Iwi kia haere i roto i te whakaaro tupato mete manaaki ite taonga. Kia kaha kite tatau i o tatou ra.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19251101.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 52, 1 November 1925, Page 323
Word count
Tapeke kupu
1,333TE ROPU MAHI. Toa Takitini, Issue 52, 1 November 1925, Page 323
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.