Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE ROPU MAHI.

(LABOUR PARTY.) Na Ihaia Hutana. I ROTO i nga kauhau whakamarama mo nga ropu main me nga rawakore e huia ana, ano he putake kotahi. Ko te putake ia he whakatutn mema' Maori mo te Paremata hei hapai i nga kaupapa a Te Ropu Mahi i whakairotia nei e a ratou tangata matau ara tohunga hei whakatakoto kite aroaro oTe Paremata o te Koroni nui tonu. Kei roto hoki i taua kaupapa te wahi e ora ai Te Iwi Maori e ai ki ta ratou. Ko

nga Maori i whakaturia hei hapai i tenei tikanga kei te haere kite kauhau haere i tenei kaupapa.

Na whakarongo mai e nga Uri Whakatipu o Te Ao Hon Kaua ra hei ponana. Ata whakaarohia to tatou ora. Ko te takuta anake kei te mohio kite reka kite kawa ranei o te rongoa i roto i te pounamu.

Haunga ia te turoro. Ko ta ratou kaupapa kei te taupatupatu ki nga tikanga Maori e kore nei e taea e nga tohunga-a-ture te tinei noaiho; haunga ia Te Paremata. Ko te painga hoki mo ta ratou kaupapa ko te whaka kotahi atu i a tatou kite iwi pakeha. Kotahi tonu te huarahi e taea ai, ara ko te tinei i o taua nei tikanga ara nga mana tuku iho, nga mana tangata, nga mana taonga, mana k a wen nga mana-a-ture, e tau nei ki runga ite whenua mete tangata. .Kia hohonu rate titiro mete whakaaro! Kaua to koutou tohungatanga e whakamomonatia ki ta te tangata kai. Whakamomona i a koutou ki nga waihotanga iho a o koutou maatua me o koutou tupuna, kia reka ake ai te taringa kite whakarongo. He whakatauki na tetahi kanmatua no Te Whanau-a-rua:— Aue! katahi ano tooku kuaretanga i pau ai tooku kaha kia riro mai i taku tamaiti te 'matauranga o te pakeha. Te hokinga mai ko te utu ki au he 44 purari paka.” Na o koutou tupuna tenei korero:—E tama kaua te iwi e tukua kite mate ita te tangata ke whakaaro; engari hei tau ake, ahakoa tika, ahakoa he ka pai tou matenga. E te Ropu Mahi, mahia te mahi engari kaua hei tineia te Aroha, te mea tena hei pohiri atu ia koutou, hei naumai atu i a koutou ki te kaainga i nga hokinga ki nga kuia nei ki nga koroua nei e ngokingoki atu ana i te paenga taru o te 44 ahikaroa ” o te 44 aroha.”

Kite mau hoki i a koutou te manawanuitanga ote pakeha, koiana tonu te rerenga wairua, me nga tauamata poroporoaki ki te 44 ao Maori ” haunga ia te Matauranga. Te Rawakore:—Te rawakoretanga o te pakeha he ngaro no te whakapapa. Ka maroke te toto, ka matao te aroha, i runga ite toto whanaunga, ka piri ki runga ite tinana taonga. Ka putake i konei nga whakapapa 44 hoa aroha.” Kite riro te taonga i te hoa kua mutu te aroha. Kua rawakoretia 44 te hoa aroha.” Kaati ka taea e te pakeha te moumou o tona tinana mo te taonga. Haunga ia nga rawakore moumou taonga. Te rawakore ote Maori rereke ito te pakeha. I nga ra ote Maoritanga kaore e korerotia ana te rawakore o te tangata, engari te tangatatanga. Ikore ai e korerotia na te mau tonu ote whakapapa, a ka rewa tonu te toto hei tinana mo te aroha whakawhanaunga i mau na i roto i o taua whakapapa. E kore rawa e taea e nga tohunga-a-ture, tohunga matakite, makutu ranei te whakamoemoe ki nga tikanga pakeha. Heoi ano e taea ai ma taua ano e kawe kite Paremata tinei ai, katahi ano ka matao te toto me tahu ranei nga whakapapa kite ahi, me whaina ranei nga tangata e pupuri ana i te whakapapa.

Me patai ake i konei: Ka pehea nga kongakonga e hamuhamutia haeretia nei me nga pirau e ngaro haere nei? Te whakautu:—Patai atu ki nga tohunga o tana ropu. Ina nga whakatauki a o koutou matua me o koutou tupuna hei arahi, hei tia i o koutou whakaaro ka whakamoe atu nei i nga waka maha o te hinengaro ki roto i nga tikanga o “ te ao hou ”mete 44 pakehatanga 1. Kia mau te manaaki tangata, ahakoa tangata haere, karangatia kia peka ki te kaainga kia ingoa ai koe. 2. Te tohu o te tangata rangatira he mahi kai, he manaaki, he aroha ki te tangata. 3. He kino te nui tangata kite kai i nga kai, engari kei te ra o Tu ka kitea te pai o te manaaki i te tangata.. 4. Nau ko te rourou naku ko te rourou ka ora nga toa horokai o te manuhiri. 5. He taura taonga e motu, he taura tangata e kore e motu. Ka puta ra nga uri o koutou matua me o koutou tupuna i a koutou, ka toro nga kawai whakapapa a ka hono ano, na kona i kore ai e korerotia te rawakoretanga o te Maori. Te tau o te rawakoretanga i roto o Heretaunga nei i timata mai i te 1851 ara i timata mai i te hoko o Te poraka ka rahuitia ko nga wahi e nohoia ana e ratou hei oranga mo ratou. Enei tu rahui i tae pea ki te iwa. Ko Te Ante Kareti te tekau o aua rahui.. No te tau 1865-6 ka ara ake nga tohunga whakatakoto kaupapa ture i roto i Te Parmata Nui 0 Te Koroni. ehara i te tohunga mo taua, engari he tohunga no nga tohunga e kore nei e taea te korero oua whakamarama. Ko te tnre tekau tangata tenei mo te Karaati. No te tau 1867 ka huaki tenei mate nui, mate whenua, mate tangata. Koianei te raupatu i pa ki Heretaunga; he mea whakakaupapa marie ma te ture e raupatu, ka mate i konei te rau, te rua rau tangata 1 noho hei tiwhikete, ka riro te whenua i te karaati kotahi, me nga karaati tekau tangata. Enei mate ehara i te mea ma te ropu mahi e kitea ai. Ena korero me ena tikanga katoa e mau mai na i Te Paremata me nga pepa o nga Hupirimi Kooti, a kua mahia etahi, kua ngawari nga tikanga mo etahi, kua turengia he wahi e taea ai te whakaara etahi, otira kua oti katoa nga lure mo nga mahi e rere atu ana ki waho i nga ture o Te Tominiana, me nga ture tae noa ki nga rarangi o Te Tiriti o Waitangi e puare mai nei hei whakataanga manawa mo Te Iwi Maori Enei tikanga katoa i whakawhaititia mai nei i roto i enei tau maha e nga matauranga o mua heke iho, heke iho, ko tatou tenei e rongo nei e kite tonu nei i te aue o te ao katoa i nga tikanga a Te Ropu Mahi, e whakaomaomatia nei e te hunga rawakore, i te hao haere ki nga taonga me nga painga i puta kite hunga tohu taonga. Ko nga mate oTe Maori kaore i pera me o te pakeha. Ko nga rongoa mo o tatou nei mate kua whaiti mai te whakarapopoto kei mua tonu i o tatou

aroaro i tenei ra. Ko te patai e marama ana ka penei na: — Na wai tenei mahi i penei ai? Na te wa me nga Kawanatanga tae mai ki tenei e tu mai nei me ona tangata katoa e tautoko ana e whakamarama atu ana i nga mate nunui o Te Motu ko te mema o Te Tairawhiti tetahi o aua tangata ara ko Hon. A. T* Ngata, M.P., M.A., LL.B. Heoi ra i te mea kua kitea, kua mohiotia nga mate, kua tuhia mai nga rarangi o nga roogoa, heoi ano ta te turoro he whakaatu i tona mate i tona mate, ka tono kia uiuia kite wahi e tika ana. Kia kaha mai e Te Toa Takitini kite rauhi mai i Te Iwi kia haere i roto i te whakaaro tupato mete manaaki ite taonga. Kia kaha kite tatau i o tatou ra.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19251101.2.12

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 52, 1 November 1925, Page 323

Word count
Tapeke kupu
1,333

TE ROPU MAHI. Toa Takitini, Issue 52, 1 November 1925, Page 323

TE ROPU MAHI. Toa Takitini, Issue 52, 1 November 1925, Page 323

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert