Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE OPE MANUAO O AMERIKA.

A. T. Ngata, M.A v M.P. NO te ata i maanu atu ai nga manuao o Amerika, i peka mai nei ki Poneke, ka poroporoaki iho te rangatira o taua ope, a Atamira Kunehe: 44 E pouri ana o matau ngakau i a matau ka haere nei. Ahakoa te poto o te wa nei, e rua ano nga wiki, kua hohonu raw a ki roto ki a matau te aroha ki a koutou, ki to kontou whenua hoki. . . . Ko te wahi nui rawa ki a matau ko to matau tutatakitanga ki tenei iwi, ka korerorero tahi, ka piri he ngakau ki te ngakau, ka whiuwhiu kupu mo nga take o konei, o tua atu hoki, na ka eketia nga taumata e taea ai te titiro whanui. .. . E rua-tekau-ma-rua mano ngaimaua i peka mai nei, i manaakitia nuitia nei e koutou. Ka hoki nga mano nei. ka korero i a te kite-a-kanohi i ana korero. Ko matau hei kai-kauwhau mo koutou, mo Nui Tireni hoki ki era wahi o te ao.” He maha nga whai-korero, nga mihi hoki a nga apiha o nga manuao nei i nga marae o nga motu e rua i tae ai ratau; otira ko nga kupu nunui enei i runga ake nei. Kei te mohio te iwi i nga kura nei ki nga heke o Ingarangi nana i whakanoho te taha rawhiti o Amerika i tuna atu ite taenga mai o Kapene Kuki ki enei motu. Ka tipu mai i kona te momo Ingarihi ki Amerika. No taua wa i a Kapene Kuki ka tipu he pakanga, ko te take he kuare no te Kawanatanga g Ingarangi ki nga whakaaro o ona uri e noho ra i Amerika, ka tonoa kia utu takoha, kaore ra hoki he mangai o Amerika i roto i te Paremata o Ingarangi. I hinga a Ingarangi i tena pakanga, ka wehea a Amerika hei whenua motuhake. ka whakaturia tona Kawanatanga, ka hangaia ona ture, ka whaka* haerea ana tikanga hei painga niona. Na ka takoto mai i reira he tauira mo nga koroni a Ingarangi i whakanoho ai i muri mai nei, ara, kia tae ki te wa e pakari ai ka tuku mai ai ki tena koroni, ki tena koroni ite mana kite whakatu Kawanatanga, ki te hanga ture, ki te whakaliaere tikanga mo nga take i p.a motuhake ki a ratau, kia taahe rawa ake ai ratau i o ratau rqwa, na ratau ano, ara na o ratau mangai i roto i to ratau na Paremata. Tae raw r a mai kite wa i noho nui ai te Ingarihi ki

Ahitereria, ki Nui Tireni hoki kua marama te kaupapa, na e tu nei to tatau nei Paremata, e hanga nei i nga ture mo nga iwi o enei moutere.

Na, ka tipu i konei te Marikena hei iwi nui, hei iwi whai rawa, hei iwi kaha i te no. Ko te kaupapa mai ia o te iwi he Ingarihi, ko te reo he pera, ko nga tikanga, ko te kaupapa o nga ture, o nga whakaaro, o te noho a te iwi, o nga main, o nga whakahaere, i tipu mai ano i nga heke o Ingarangi. Engari ko nga mea o tawahi mai i hemanawa ai ratau i whakarerea atu.

Na, he whenua nui a Amerika, he whenua hou i te wa i whakanohia iho ai ete Ingarihi. Ka puhake mai ki reira era atu iwi o Oropi, te Tiamana, te Itari, te Ruhia, nga iwi kiri-rna katoa o te ao, e kimi ana i te wahi mahorahora; he paheke mai i nga ture taikaha, i nga whakamamaetanga a nga kingi. Ko etahi he potiki no nga kawai rangatira, ka tau nga rawa ki nga matamua, ka whiua kite ao kimi ai ite ora. Ko etahi i takina e nga rouge o te whenua hou, o te whenua kei te papatipu tonu ona ngaiiere, ona rawa kei te kopu o te whenua. Ka ngahau nga tai-tamariki o ia iwi, o ia iwi, te hunga hihiko nga ngakau kite whakatipu hou i nga mahi a o ratau tipuna kite papatua nei. Ko te hunga i pakanga ki nga ture taimaha o o ratau na whenua tipu, ko te hunga i hoha ki nga tikanga whakarihariha a nga kingi, a nga ariki, ko ratau enei nana i whakanoho a Amerika. Na, ka pokepokea nga toto o nga iwi maha, ka whakaranua tetahi ki tetahi, otira ko te ia o ana toto ko tera ano i maringi mai ra i Ingarangi. Haunga hoki te iwi kiri mangu o Awherika mai, i haere pononga mai era ki Amerika. hei taurekareka mahi i nga mahi o nga repo, o nga whenua wera, e kore nei e taea e te iwi kiri-ma. Kei wahi ke i a ratau tenei korero. 1 te tau i wehe atu ai Amerika i Ingarangi e torn ano miriona te tokomaha o nga Marikena; na, kua tipu i naianei kite kotahi-rau-tekau-ma-rima miriona!

I ahu mai rate ope manuao nei i nga miriona kotahi ran nei, a ka hoki atu te rua tekau ma rua mano ra ki a ratau korero atu ai i te ahua o Ahitereria, o Nui Tireni, o nga uri hoki a enei o nga heke mai o Ingarangi.

Kaore ano i mahea te pawa o nga pu repo i te pakanga nui ka taha ake nei, kaore ano i ata tau te rangi marie ki nga iwi, ka tautapatia e nga matakite tera e whitia mai ki tenei moana, kite Moana-nui-a-Kiwa nga pakanga nunui o tenei whakatipuranga e heke iho nei. Ka riro ra hoki nga ope manuao a te Tiamana, ka memeha a te Ruhia, ka waiho ake i te mata o nga wai ko a te Ingarihi, ko a te Marikena, ko a te Tiapani. Na, kei te taha o te Moana-nui-a-Kiwa c pae haere ana enei iwi e torn, te Tiapani ratau ko nga iwi i piri ki a ia, te Marikena, nga moutere i raro ite mana o Ingarangi. E kore ranei e tautohetohe a ona ra? E rere ana nga wai e whai ana ki nga whawha-

rua, ki nga koawaawa hei rerenga; ka titorehia te rakau ka whai ano i te ahua o tona kakano. A, e kore ia nei nga iwi noho apiapi o te ao e konohi ki nga wahi ahua watea o te ao, ki reira whakakainga ai? Ko Ahitereria ra, ko Nui Tireni, ko era atu o nga moutere o te moana, ko etalii wahi whanui toira o Amerika kei te tirohia mai e aua iwi noho apiapi ra kei te watea tonu. Na, ko te moana ano he huanui whakawhitiwhiti mo nga iwi nui ki a ratau tumanako maha.

Tera ra nga tohunga o tetahi iwi, o tetahi iwi kei te arohi haere i enei take. Tera pea ona nohanga korero i ona whenua eki atu ai tetahi ki tetahi: 44 Kei te maharahara matau ki nga ahua o te ao, kei te awangawanga ki nga ra e heke iho nei. Ara o koutou taina, he kohungahunga, he potiki rawa nei, e whakaririka mai ra i te tai tonga. Haere, whakatakina atu, me kore e kite mai i o ratau tuakana, ka mohio mai he whanau kolahi.”

Ehara, he kimihanga tenei na te whakaaro i te tino take i peka mai ai tenei ope manuao nui whakaharahara ki tenei wahi o te ao rere haere ai. He tika ko tetahi wahi nui ote haere, he whakaako i nga heramana, he mea kia matatau nga apiha ki te whekatere-a ropu i o ratau waka i te moana, he whakatangatanga i nga rakau o te whawhai moana.

Ko tetahi mea nui rawa ia kite whakapiri haere o nga uri i tipu mai ra i te kawai kotahi i Ingarangi, kia tuhonohono nga whakaaro ahakoa wehewehe nga Kawanatanga. E kiia ana hoki. mehemea e whakakotahi ana nga iwi e korero ana i te reo Ingarihi ka takoto noa te ao i te aio.

Ko nga korero ia o te ahua o nga manuao nei, o nga manaaki ki a ratau, o a ratau mihi, kei nga nupepa pakeha ena, e kore e taea te tnhituhi ki konei.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19250901.2.6

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 286

Word count
Tapeke kupu
1,365

TE OPE MANUAO O AMERIKA. Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 286

TE OPE MANUAO O AMERIKA. Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 286

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert