TE OPE MANUAO O AMERIKA.
A. T. Ngata, M.A v M.P. NO te ata i maanu atu ai nga manuao o Amerika, i peka mai nei ki Poneke, ka poroporoaki iho te rangatira o taua ope, a Atamira Kunehe: 44 E pouri ana o matau ngakau i a matau ka haere nei. Ahakoa te poto o te wa nei, e rua ano nga wiki, kua hohonu raw a ki roto ki a matau te aroha ki a koutou, ki to kontou whenua hoki. . . . Ko te wahi nui rawa ki a matau ko to matau tutatakitanga ki tenei iwi, ka korerorero tahi, ka piri he ngakau ki te ngakau, ka whiuwhiu kupu mo nga take o konei, o tua atu hoki, na ka eketia nga taumata e taea ai te titiro whanui. .. . E rua-tekau-ma-rua mano ngaimaua i peka mai nei, i manaakitia nuitia nei e koutou. Ka hoki nga mano nei. ka korero i a te kite-a-kanohi i ana korero. Ko matau hei kai-kauwhau mo koutou, mo Nui Tireni hoki ki era wahi o te ao.” He maha nga whai-korero, nga mihi hoki a nga apiha o nga manuao nei i nga marae o nga motu e rua i tae ai ratau; otira ko nga kupu nunui enei i runga ake nei. Kei te mohio te iwi i nga kura nei ki nga heke o Ingarangi nana i whakanoho te taha rawhiti o Amerika i tuna atu ite taenga mai o Kapene Kuki ki enei motu. Ka tipu mai i kona te momo Ingarihi ki Amerika. No taua wa i a Kapene Kuki ka tipu he pakanga, ko te take he kuare no te Kawanatanga g Ingarangi ki nga whakaaro o ona uri e noho ra i Amerika, ka tonoa kia utu takoha, kaore ra hoki he mangai o Amerika i roto i te Paremata o Ingarangi. I hinga a Ingarangi i tena pakanga, ka wehea a Amerika hei whenua motuhake. ka whakaturia tona Kawanatanga, ka hangaia ona ture, ka whaka* haerea ana tikanga hei painga niona. Na ka takoto mai i reira he tauira mo nga koroni a Ingarangi i whakanoho ai i muri mai nei, ara, kia tae ki te wa e pakari ai ka tuku mai ai ki tena koroni, ki tena koroni ite mana kite whakatu Kawanatanga, ki te hanga ture, ki te whakaliaere tikanga mo nga take i p.a motuhake ki a ratau, kia taahe rawa ake ai ratau i o ratau rqwa, na ratau ano, ara na o ratau mangai i roto i to ratau na Paremata. Tae raw r a mai kite wa i noho nui ai te Ingarihi ki
Ahitereria, ki Nui Tireni hoki kua marama te kaupapa, na e tu nei to tatau nei Paremata, e hanga nei i nga ture mo nga iwi o enei moutere.
Na, ka tipu i konei te Marikena hei iwi nui, hei iwi whai rawa, hei iwi kaha i te no. Ko te kaupapa mai ia o te iwi he Ingarihi, ko te reo he pera, ko nga tikanga, ko te kaupapa o nga ture, o nga whakaaro, o te noho a te iwi, o nga main, o nga whakahaere, i tipu mai ano i nga heke o Ingarangi. Engari ko nga mea o tawahi mai i hemanawa ai ratau i whakarerea atu.
Na, he whenua nui a Amerika, he whenua hou i te wa i whakanohia iho ai ete Ingarihi. Ka puhake mai ki reira era atu iwi o Oropi, te Tiamana, te Itari, te Ruhia, nga iwi kiri-rna katoa o te ao, e kimi ana i te wahi mahorahora; he paheke mai i nga ture taikaha, i nga whakamamaetanga a nga kingi. Ko etahi he potiki no nga kawai rangatira, ka tau nga rawa ki nga matamua, ka whiua kite ao kimi ai ite ora. Ko etahi i takina e nga rouge o te whenua hou, o te whenua kei te papatipu tonu ona ngaiiere, ona rawa kei te kopu o te whenua. Ka ngahau nga tai-tamariki o ia iwi, o ia iwi, te hunga hihiko nga ngakau kite whakatipu hou i nga mahi a o ratau tipuna kite papatua nei. Ko te hunga i pakanga ki nga ture taimaha o o ratau na whenua tipu, ko te hunga i hoha ki nga tikanga whakarihariha a nga kingi, a nga ariki, ko ratau enei nana i whakanoho a Amerika. Na, ka pokepokea nga toto o nga iwi maha, ka whakaranua tetahi ki tetahi, otira ko te ia o ana toto ko tera ano i maringi mai ra i Ingarangi. Haunga hoki te iwi kiri mangu o Awherika mai, i haere pononga mai era ki Amerika. hei taurekareka mahi i nga mahi o nga repo, o nga whenua wera, e kore nei e taea e te iwi kiri-ma. Kei wahi ke i a ratau tenei korero. 1 te tau i wehe atu ai Amerika i Ingarangi e torn ano miriona te tokomaha o nga Marikena; na, kua tipu i naianei kite kotahi-rau-tekau-ma-rima miriona!
I ahu mai rate ope manuao nei i nga miriona kotahi ran nei, a ka hoki atu te rua tekau ma rua mano ra ki a ratau korero atu ai i te ahua o Ahitereria, o Nui Tireni, o nga uri hoki a enei o nga heke mai o Ingarangi.
Kaore ano i mahea te pawa o nga pu repo i te pakanga nui ka taha ake nei, kaore ano i ata tau te rangi marie ki nga iwi, ka tautapatia e nga matakite tera e whitia mai ki tenei moana, kite Moana-nui-a-Kiwa nga pakanga nunui o tenei whakatipuranga e heke iho nei. Ka riro ra hoki nga ope manuao a te Tiamana, ka memeha a te Ruhia, ka waiho ake i te mata o nga wai ko a te Ingarihi, ko a te Marikena, ko a te Tiapani. Na, kei te taha o te Moana-nui-a-Kiwa c pae haere ana enei iwi e torn, te Tiapani ratau ko nga iwi i piri ki a ia, te Marikena, nga moutere i raro ite mana o Ingarangi. E kore ranei e tautohetohe a ona ra? E rere ana nga wai e whai ana ki nga whawha-
rua, ki nga koawaawa hei rerenga; ka titorehia te rakau ka whai ano i te ahua o tona kakano. A, e kore ia nei nga iwi noho apiapi o te ao e konohi ki nga wahi ahua watea o te ao, ki reira whakakainga ai? Ko Ahitereria ra, ko Nui Tireni, ko era atu o nga moutere o te moana, ko etalii wahi whanui toira o Amerika kei te tirohia mai e aua iwi noho apiapi ra kei te watea tonu. Na, ko te moana ano he huanui whakawhitiwhiti mo nga iwi nui ki a ratau tumanako maha.
Tera ra nga tohunga o tetahi iwi, o tetahi iwi kei te arohi haere i enei take. Tera pea ona nohanga korero i ona whenua eki atu ai tetahi ki tetahi: 44 Kei te maharahara matau ki nga ahua o te ao, kei te awangawanga ki nga ra e heke iho nei. Ara o koutou taina, he kohungahunga, he potiki rawa nei, e whakaririka mai ra i te tai tonga. Haere, whakatakina atu, me kore e kite mai i o ratau tuakana, ka mohio mai he whanau kolahi.”
Ehara, he kimihanga tenei na te whakaaro i te tino take i peka mai ai tenei ope manuao nui whakaharahara ki tenei wahi o te ao rere haere ai. He tika ko tetahi wahi nui ote haere, he whakaako i nga heramana, he mea kia matatau nga apiha ki te whekatere-a ropu i o ratau waka i te moana, he whakatangatanga i nga rakau o te whawhai moana.
Ko tetahi mea nui rawa ia kite whakapiri haere o nga uri i tipu mai ra i te kawai kotahi i Ingarangi, kia tuhonohono nga whakaaro ahakoa wehewehe nga Kawanatanga. E kiia ana hoki. mehemea e whakakotahi ana nga iwi e korero ana i te reo Ingarihi ka takoto noa te ao i te aio.
Ko nga korero ia o te ahua o nga manuao nei, o nga manaaki ki a ratau, o a ratau mihi, kei nga nupepa pakeha ena, e kore e taea te tnhituhi ki konei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19250901.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 286
Word count
Tapeke kupu
1,365TE OPE MANUAO O AMERIKA. Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 286
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.