Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE RETA NA TE PIHOPA O WAIAPU KI ANA MINITA MAORI.

KI aku taina.Tena koutou i roto ite tau hou. Kia tau nga manaakitanga a to tatou Ariki ki a koutou katoa. Tenei etahi take hei whakaatu maku ki a koutou. NGA HUI TAKIWA. Ko te Hui Takiwa o te Atriikonatanga o Turanga ka tu ki Tikitiki 1 te 16 o nga ra o Maehe. Ko te Hui Takiwa o te Atirikontanga o Tauranga ka tu ki Rotorua i te Mane te 4 o nga ra o Mei. Ko te Hui Takiwa o te Atirikonatanga o Haki Pai ka tu ki Moteo i te 31 o nga ra o Akuhata. E hiahia anal ahau kia hui katoa mai nga Minita me nga Mangai-reimana i te ahiahi o te Hatarei, kia uru katoa atu ai tatou ki nga whakahaere o nga karakia o te Ratapu, kia tapu ai o tatou whakaaro mo nga take nunui hei whiriwhiri ma tatou i nga hui o te Mane. TE RETA 0 TIHEMA. I taku reta i tuku ai ki a koutou ia Tihema ka huri nei, i whakaatuatu ahau ki a koutou i nga tikanga mo te pooti i nga mangai mo aua hui. He whakatupato tenei kia pai rawa ta koutou whakahaere ite pooti mo ana tangata. Kaua hei pootitia nga tangata ei mohiotia ana kaore e tae kite hui. Tera etahi take taumaha hei whiriwhiri ma nga hui, no reira me tae katoa mai nga Minita me nga Mangai o te iwi. NGA RA 0 RENETI. Tenei ano hoki tetahi take nui hei whakaatu maku ki a koutou, ara ko te whakamana i nga ra o Reneti. Ko te ra tuatahi o Reneti he Wenerei. I tenei tau kei te 25 o nga ra o Pepuere. Kei nga ra o Reneti ka whakamaharatia e tatou nga ra e4O i noho ai to tatou Ariki ite koraha. Ka whakapau taumaha rawa a te rewera, a hinga iho i a ia te rewera. Kaore haere aua ra e 40, ka whakapangia ki a la te whakamatautau he wahi ma Hatana i roto i to tatou Kai-whakaora hara-kore. Kua wehea e te Hahi enei ra e 40 hei wa nohopuku, hei wa ripenetaripeneta mo o tatou hara takitahi, tae noa ki nga

hara o te hunga tokomaha e karangatia nei ko te tinana o te Karaiti, Tuarua he wa whakatikatika i o tatou wairua, i o tatou hinengaro, kia whiwhi ai tatou ki nga manaakitanga o te ra o te Aranga i ara mai ai to tatou Ariki.

He whakahau tenei ki a koutou kia whakaritea he karakia ki o koutou kainga nunui i te ra tuatahi o Reneti, ara i te Wenerei te 25 o nga ra o Pepuere.

I nga Ratapu katoa o Reneti me waiho ko te horn hei tino kaupapa kauwhau ma nga Minita. Kei te mohio tonu koutou ki nga tino hara o te iwi Maori. Ko te Kaupapa tuarua ko te whaki i nga hara. Ko te kaupapa tuatoru, ko te murunga hara i roto i nga toto utu nui o te Karaiti.

Ka tae ki te Paraire Pai (Aperira 10) me whakarite he karakia ki o koutou kainga katoa. Koinei te ra tino tapu o te tau, te ra i whakamamaetia ai i mate ai to tatou Ariki mo tatou. Ka hui mai tatou i tenei ra kite taha o tana ripeka whakaaroaro ai.

Kaua he mahi takaro, he ngahau ma tatou i tenei ra. Kia mau o tatou whakaaro kite taumaha ote hara, i ripekatia ai a te Karaiti. Ka hara tatou, ano kei te ripeka ano tatou i to tatou Ariki. Kia mahara ano hoki tatou kite nui o tona aroha i whakaae ai ia kia whakamamaetia ia kia whiwhi ai tatou kite ora. Ina te rereketanga o nga karakia o te Paraire Pai i o nga Ratapu. I te Paraire Pai kaore te Hapa o te Ariki e ivhakahaeretia. I tenei ra kei te matakitaki-a-wairua tatou kite Ripeka ote Ariki. I nga Ratapu me era atu ra e tango Hapa ai tatou kei te whakamaharatia e tatou te matenga o to tatou Ariki.

Kei te Ra o te Aranga te tino ra, e huri nui ai o tatou whakaaro kite aranga mai oto tatou Ariki ite urupa me tona noho ora mai tae noa mai ki tenei wa. “Na kei te ora tenei ahau a ake tonu atm” Na tona matenga ka takahia e ia te mana ote Kara mete mate. Na tona aranga mai ka whaka whiwhia tatou ki taua mana. Ka whakaritea mai e ia he kaupapa mo taua mana, ara ko te taro ko te waina, i te Hapa a te Ariki, hei whakarite mo tona tinana, me ona toto. No reira, e nga Minita, whakatakotoria te karakia o te Hapa ki nga wahi katoa o o koutou pariha i te ra o te Aranga, engari kia mahara ano hei te ata vvhakatakoto ai a tae noa kite 1 o nga haora ite awatea. (Kaua i nga haora ote ahiahi.) Kia tau ki a koutou nga manaakitanga a te Atua i roto i nga ra o Reneti tae noa kite Kuruparaire. Waiho tenei wa hei ripenetatanga mo d tatou hara, hei inoitanga kite Atua, a kia kite marama atu tatou i to tatou Ariki i roto i nga ra o te Aranga. Tena koutou katoa. Na to koutou matua i roto ia te Karaiti. WM. WALMSLEY WAIAPU, Pihopa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19250201.2.5

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 43, 1 February 1925, Page 174

Word count
Tapeke kupu
906

HE RETA NA TE PIHOPA O WAIAPU KI ANA MINITA MAORI. Toa Takitini, Issue 43, 1 February 1925, Page 174

HE RETA NA TE PIHOPA O WAIAPU KI ANA MINITA MAORI. Toa Takitini, Issue 43, 1 February 1925, Page 174

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert