Article image
Article image
Article image
Article image

NGA TAKARO.

KOI riri mai te hanga koroua nei ki enei korero: he korero mo nga takaro a a tatau tamariki. No enei ra ratau i koroua ai: ara ia nga ra 44 ote huinga o aku turi, o taku rang! marohitanga.” Ka 44 tuku tenei ratau ka popopo, ka paewaitia,” ka tata te heke ki to te tangata takotoranga, e whanga ai kite whakaarahanga, a te ra whakamutunga. E ki ana a te Matorohanga i takaro rawa hoki nga atua, i ta potaka, i neti, i whai, i takaro i era atu takaro. Na te pakeha ia te whutu-pooro, te hooki: na ka waiho nei hei takaro tauwhainga ma te ao-maori, ma te ao-pakeha. I kiia a Parata he porangi, mo tana whakatakanga i tetahi ope Maori hei purei whutu-pooro ki Ahitereria. Otira kua whanau mai i roto ite tikanga a Parata, ko tenei taonga nui, ara, kua kitea mai te iwi Maori e nga tohunga o te pakeha, ko ratau tetahi iwi toa ki taua mahi. I te 4 o nga ra o Akuhata nei ka tauwhainga te hunga whiriwhiri o Aotearoa kite hunga whiriwhiri ote Waipounamu. Toko-ono nga Maori i uru ki to Aotearoa nei, ko Peina, ko Potaka, ko Timi Mira, ko Gemmell, ko Hakopa, ko Bevan. Ko matau i kite i taua takaro, a i kite hoki i te kaha, i te tau o nga Maori ki te purei i roto i nga pakeha. Na, i te inutunga o taua purei ka kowhiria te ope o Nui Tireni, kua huaina nei ko te 44 All Blacks” hei tauwhainga ki New South Wales a te 25 o nga ra o Akuhata nei. Tokorima o nga Maori nei i uru ki taua ope Na, he mea nui rawa tenei. Ko te tomtom o te iwi Maori, ko te tawhiti o ratau i nga tirohanga kanohi a nga tohunga kowhiri otiia kua riro mai ia ratau e rima nga tuunga o roto ite tekau-ma-rima. Ko te hua tenei ote porangitanga o Parata: na tona whakahaere i whakakite te rawe o nga tamariki Maori. Tena e tarn a ma! e tap a i koutou! Na ko te 44 hooki ” he takaro hou ki nga takiwa Maori, no muri noa mai nei ite whutu-pooro i timata ai. Na ite purei a nga tamariki wahine ka puta te toa o te tiima o Turanga. Ko tetahi o nga tamariki wahine o taua ropu he tamahine na Hamiora Hei. No tenei tau ia ka whakawhiti ki Otepoti (Dunedin) kite Kareti i reira. He tamaiti toa hoki kite hooki. Kitea rawatia ake ko ia tetahi o te tiima kowhiri o te Waipounamu i purei kite tiima kowhiri o Aotearoa. Tena e hine ma! e tapa hoki i a koutou!

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19230901.2.9

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 26, 1 September 1923, Page 8

Word count
Tapeke kupu
456

NGA TAKARO. Toa Takitini, Issue 26, 1 September 1923, Page 8

NGA TAKARO. Toa Takitini, Issue 26, 1 September 1923, Page 8

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert