Article image
Article image

TE AO HOU He mea wharamiharo te noho tau a te Pakeha me te Maori, kore ana he komuhumuhu a tetahi ki tetahi, ahakoa ra, ara noa atu ke te tini o te hua o te iwi Maori. Kotahi tonu te mea whakataratara—otira, he tohu pai noaiho pea—ko nga kupu e rangona ana i roto i enei rangi mo te noho whakawehewehe i nga iwi, me te mea e kiia nei, ko te Maoritanga. Ko te tokomahatanga o te Pakeha e tuturu peehi ana i te noho whakawehewehe i nga iwi, ara, kaore ratou i te pirangi kia taki-tutu haere he ropu motuhake whakawehewehe ki tenei whenua. E marama ana tenei whakatupato. I roto i te kotahitanga o nga iwi hou, penei me o Niutireni nei, i te huhua o nga iwi ke kua eke mai no tawhiti, ko te paihere kia kotahi i runga i te rangimarie, te oti, mehemea kaore i kaha te torotoro haere i nga whakaaro pumau, me nga tipunatanga mai, o tena wahanga iwi, o tena wahanga iwi. Ko te tokomahatanga o te iwi Maori kei te manawapa tika, kei ngaro wawe nga taonga rangatira heke iho a nga tipuna, he mohio no ratou he kaha kei roto i era taonga, hei whakakorikori i tona wairua. Nana tenei mea i kii, ko te whakapumautanga o tona Maoritanga. I nga Pooti Paremata kua taha-tata ake nei, i korero whanuitia tenei taonga e nga whiriwhiri o nga ropu Maori katoa. Te kitea ranei he huarahi e kore ai e whakamarenatia nga whakaaro o te Pakeha me te Maori. Na te Tari mo nga Mea Maori, i te Ripoata a-tau ka mahue ake nei, i whakaputa nga whakaaro o te Kawanatanga, i penei tana kii: “Kia tu pakari ai te Maori i roto i nga mahi nunui kua whawhatia e ia, a te Pakeha, me whakaae pu ia ki te nuinga o nga tikanga noho-a-iwi, kimi-oranga hoki a te Pakeha. E tika ana kia riro ma te Tari mo nga Mea Maori e whakawatea nga huarahi kia whiwhi ai te Maori ki nga mahi e ngakau-nuitia ana e ratou, ma te Tari ano hoki e arahi, e awhina. Pena ka kitea he tikanga a te Maori, ahakoa he aha, hei whakatipu i tenei kaupapa a te Tari Maori, na, ka manaomia atu, a, ka poipoia.” Ko te whakaaro tuatahi, ko te paihere i te motu ki te topuranga kotahi, me te tu-a-rite o te noho, me te mahi tahi o nga iwi katoa. Whakapiria ki tenei, ko te tuturutanga o te whai-hua o nga mahi a te Maori, kua mohiotia nei ka puta he kaha ki a ia i roto i aua mea. Tera hoki kei te tipu te mohio ko te whiwhi tahi te Pakeha ina tahuri ia ki te ako i nga mahi a te Maori. Ka taea tonu e te Maori te pupuri i te nuianga o nga mahi a ona tipuna, me te hapai tahi i a te Pakeha tikanga. Ko te ngaki nui i roto i tenei korero ko te rapu i te taumata tika o nga mahi a te Maori, me te rohe hei Whakatunga i te pou o te noho whakawehewehe; ko te paunatanga o enei mea e rua ka waiho hei tauwhainga ma te kawanatanga me nga iwi, Maori, Pakeha.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195504.2.8

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Te Ao Hou, April 1955, Page 3

Word count
Tapeke kupu
550

TE AO HOU Te Ao Hou, April 1955, Page 3

TE AO HOU Te Ao Hou, April 1955, Page 3

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert