NGA RETA KUA TAE MAI.
Na Hakopa Kahi, Kaikohe, Bay of Islands. Te utu mo to reta. Kanui te pai o o
korero me o mihi mai ki a matou. Ko te pepa nei no tenei tau ano i timata ai. Ka tukuna atu he pepa ki a koe. Ka mutu to korero mau hoki e tuku atu ki etahi. Mo to patai mai mo te utu, kei ta te Atua manaakitanga i a koe kite rawa te tikanga’ Mau e tuku mai i tau i hiahia ai. Tirohia e koe nga korero o te nama 9 kua tukuna atu nei ki a koe. Tukuna mai o kupu kite iwi. Kanui te pai o tena whakaaro ou. Mehemea ka rite o korero mo tenei pepa, ka whai wateatanga hoki te pepa nei, tera o korero e perehitia.
Kia Rev. Perere Peneti, E tama tena koe te mata ora o o tu» puna i te po. Tena koe te hapai mai na i nga mahi ote whakapono, mete aroha ki o iwi Maori. Kia tau te atawhai ote Atua ki a koe me ton whare katoa. E Hika, i taku taenga mai i Rotorua, ka rokohanga au ki Waipawa i te taenga mai oto reta mihi mo Hori Ropiha. Ka tu au kite mihi ki o kupu, he hari no taku ngakau. Kua ora mai o tupuna, nga tira i te mate, a Pokai, te Waiatua, a Korokai, a Ngahihi; katoa nga uri o Whakaue, i a koe e hautu mai na i runga i te torona kororia. Tena koe e taku mokopuna. Ki taku mohio Uei te hari nui katoa matou o tupuna, e noho mai ra i Rotorua, i Maketu, me o papa. Kati ake ena kupu. E koa ana matou ki to taonga ki to Nupepa. Kua kite iho matou ito tono mai kia tapa atu he ingoa. Kaati kua tureiti pea. He mahara naku kite oha a o tupuna kia tapa atu ki to Nupepa, a “ Matua Tonga.” A, tetehi o aku ingoa i hiahia ai, ko te whare wananga o o tupuna, o Ngatoroirangi, ko “ Tau maihi o Rongo.’’ Kaati aku kupu kia uru ai, Tera e nui atu ake nei. Me tuku mai e koe tetehi pepa ki a au ki to tupuna. Ka kohi atu au Kia tau te aroha o te Atua ki a taua tahi ake ake. Amine. Heoi ano Na to tupuna, Takaanui Te Ipututu. Takapau, H. 8., Tihema 15th, 1898.
Takapau, Hawke’s Bay, Noema 24, 1898. Kia Perere Peneti. E tama tana ra koe, te koiwi o tupuna, o matua kua ngaro atu kite po. E taku mokopuna tena koe te noho mai na i runga i ton torona i nga mahi ki to tatou Ariki pai. Mana tana tahi e tiaki e manaaki i nga wa ' katoa e haere ake nei. Amine. E tama kua putaputa noa te rongo o to
perehi. Kanui taku koa i taku kitenga iho i roto iate “ Tiupiri ” o Whanganui. •Be kupu atu naku ki a koe kia tukua mai nga “ Kupu Whakamarama ” ki a au, kia mohio ai au ; hei tuku maku ki Rotorua, ki Maketu, kite Puke. Katahi nei ano au ka tae mai ki konei, ki Nepia nei, no te Eaumati i mahue ake nei. Me tuku mai e boe nga tikanga o to pepa i te reta perehi ano, kia marama ai te tautoko atu i tena taonga. E taku mokopuna, waha o tupuna kite ao, i runga i tena taonga nui whai ingoa. Mehemea ko nga tikanga anake o te Karaipiture tana mauranga, he aha te he; he pai tonu. A, mehemea mo nga korero katoa, he pai rawa tera. A, he bawekawe mai hoki i o tawhiti korero, a he pai tonu. E tama tena koe. Heoi ake nga mihi a to tupuna ki a koe. Heoi ano. Na to tupuna i roto i te whakapono ki to tatou Ariki. Hohaia Tarakawa.
Te Whaiti, Noema 23, 1898. Rev. Peneti. Tena koe, te manga kua manakohia e te Matua, hai putanga mo enei hua e whai painga ai Tona fiahi Maori, te hunga ia e noho tonu ana i roto i te atarangi o te mate. Rev. Peneti i tono koe ki a- whakaaturia atu te ahua o nga tangata. Kai te tangi atu nga wairua o koutou taina e noho nei i roto oTe Urewera kite maramatanga. Na Te Kooti te hahi me nga whakahaere o konei, kati ko koe e mohio ana kite tino mea hai tuku mai e whiwhi ai ratau i te maramatanga. Tetehi mea kia tino marama ko te timatanga mai me nga tikanga o te Ra-tapu. Kaore he hepara tuturu o e nei wharua, a kite taea te tuku mai ki a maha, o nga pepa nei kia Mr. F. Wykes, ma maua e toha haere. Tenei kakano iti hai o mai. Ma te Atua tatau katoa e wawao. Na to tuahine i roto i te Ariki. Tirita Te Awekotuku.
Kia Tame Erihana, Poneke. Kua tae mai to reta me nga kakano ano i roto, hei o atu mo ta tatou manu. Kia ora tonu koe mo o kupu mihi mai, me to aroha. Joseph G. Baker, Gisborne, Kua tae mai to rata mete kakano a Anaru Ratapu i roto. Tenei ka tukuna atu nga pepa ki o
hoa i tono mai nei. Kanui te whakamoemitiatuki a koe mo to kaha kite whakahaere i nga tikanga mo ta tatou taonga i ena takiwa. Moses Edwin, Matata. Tenei to reta. Ka tukuna atu he pepa ki a koe. Kiakaba, kia u ki nga mahi pai katoa. Akapita Tahitangata, Awahuri. Kua tae mai to tono mo nga Kupu Whakamarama. Tenei ka tukuna atu ki a toe i roto i nga marama katoa. Mo to kupu mo te oranga, kei a koe tena. Henareßoera, Muhunoa, Ohau. Kua tae mai to reta me to aroha. Ka tukuna atu ki a koe te pepa nei i roto i nga marama katoa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH18981201.2.5
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 10, 1 December 1898, Page 4
Word Count
993NGA RETA KUA TAE MAI. Pipiwharauroa, Issue 10, 1 December 1898, Page 4
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.