Te R ā rangi W ā ote Reo M ā ori 1840 - 1990
E whai ake nei etahi o nga korero o roto i te whakaaturanga Akona te Reo: Te Reo Maori i te Matauranga Kawanatanga.
1816 Te wa i tu ai nga kura mlhana tuatahi. I whakaakona te matauranga Pakeha kite Maori ma te reo Maori tonu. 1847 I timata te utu moni awhina a te kawantanga ki nga kura mihana katoa e ako ana ma te reo Ingarihi ke. 1860 Tae rawa ki nga tau 1860 kua taea ke e te 75 orau o te taupori Maori te panui te reo Maori, a, e 66 orau o ratou e mohio ana kite tuhituhi Maori. 1867 No te whakamanatanga o te Native Schools Act 1867, ka tu etahi kura tuatahi i nga papakainga a te Maori, e whai wahi atu ana ki tetahi punaha-a-motu a te kawanatanga i raro i te mana o te Tari Maori. Ko te reo Ingarihi te huarahi whakaako. He kaha tonu te Maori kite tautoko i a ratou tamariki kite ako ite reo Ingarihi na ta ratou kite i nga hua ka puta kite totika te mahi tahi mete Pakeha. 1903 Mai i te tau 1903, i kaha ake te uruhina o nga kaupapa here e whakaiti ana i te whakamahia o te reo Maori i roto i nga kura Maori. 1913 I te tau 1913, e korero Maori tonu ana te 90 orau o nga tamariki Maori, a, tae noa ki nga tau 1930 koira tonu te reo matua i roto i nga kainga Maori. 1929 I whakaritea te reo Maori hei kaupapa mo te University Entrance.
1931 I puta tetahi kaupapa here i roto i nga ture hou e pa ana ki nga kura Maori. Ko te ‘cultural adaptation’ tera, a, he whakahau tonu kia whakaakona ko nga toi Maori, engari te reo. 1940 Na te nui haere o te hunga neke ki nga taone i nga tau 1940 ka piki ake nga manukanuka o te Maori mo te ora o te reo. 1950 I nga tau 1950, he nui te hangai o nga mahi kite whakaako i te reo Ingarihi, a, ko te whakaaro hoki kei whakararu noa iho te ako me te korero Maori. I etahi kura i patua nga tamariki mo te korero Maori. 1951 I puta te motini a te Ropu Wahine Maori Toko i te Ora e taunaki ana kia whakaakona te reo Maori i roto i nga kura Maori. Eai kite whakautu a te Minita o te Matauranga ki tenei motini, i aukatia te reo na te iti o nga kaiako e mohio ana kite reo Maori. 1961 I roto i tana purongo kite Minita o te Tari Maori, i ki a J K Hunn, ko te reo tetahi o nga “few surviving relics of ancient Maori life”. 1962 Ko te korero a te Play Centre Movement -“vernacular Maori is unlikely to survive more than one generation from the present”. 1970 Tae rawa ki nga tau 1970, 1820 orau anake te hunga Maori e tino matatau ana kite reo, a, pakeke ake i te 65 tau te nuinga.
1972 I tapaetia tetahi pitihana kite aroaro o te whare paremata e Inoi ana kia whakaakona te reo Maori i nga kura katoa o te motu. E 30,000 nga tangata i haina i te pitihana, a, he nui nga kaupapa i puta hei tautoko i te matauranga reo Maori. 1978 1 tu te kura o Ruatoki hei kura reorua tuatahi i Aotearoa. 1982 I tu nga kohanga reo tuatahi e rua i Wainuiomata me Waiwhetu. Na enei timatanga ka puta a-motu te Kahui Kohanga Reo. 1984 I whakatakotoria te Kereme Reo Maori ki mua i te Ropu Whakamana i te Tiriti o Waitangi e Nga Kaiwhakapumau i te Reo. Ko te whakatau tata, kua heke rawa te tokomaha o nga kaikorero Maori kite 50,000, ara, 12 orau o te taupori Maori. 1985 I tu te kura kaupapa Maori tuatahi, a Hoani Waititi, mo nga tamariki e puta ana i nga kohanga reo. 1987 I te tau 1987, na runga i te whakahau a te Ropu Whakamana i te Tiriti o Waitangi, ka mana te Ture Reo Maori. Na tenei ture i mana ai te reo Maori hei reo whaimana, a, i tu ai hoki te Komihana mo te Reo Maori, e kiia ana i enei ra, ko Te Taura Whiri i te Reo Maori. 1989 No te tau 1989 rawa i whakaaehia okawatia e te kawanatanga nga Kura Kaupapa Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20030901.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 1, 1 September 2003, Page 2
Word count
Tapeke kupu
752Te Rārangi Wā o te Reo Māori 1840 – 1990 Muka, Volume 16, Issue 1, 1 September 2003, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in