Ko ngā Waka o Ngāti Porou
Nā Waho Tibble
No nga ra o te 23 kite 27 o Hurae (Hongongoi) 2001 i tu ai tetahi hui wananga a Ngati Porou kite Whare Wananga o Waikato. Na te Taura Here o Ngati Porou ki Kirikiriroa i whakahaere, ko te tokomaha o ratau he akonga he rangatahi kei tera whare wananga. Ko o ratau pakeke ko Tamati raua ko Tilly Reedy me Waldo Houia. I haere atu enei o matau o Poneke nei kite awhina, ki te tautoko, awau, a Wi Kuki Kaa, a Katete Tangaere me tana hoa me June, me taku taina a Te Ratu.
1 te ata o te Mane ko te pohiri a Tainui ki a matau i runga i te marae o te whare wananga. He mahi na ratau penei na, ka tono te whare wananga ki nga iwi kia haere atu ki reira kite wananga i a ratau korero mo ratau ano, ia tau he iwi ke. Ko te iwi tuatahi ko Tainui, i te tau i muri mai ko Te Arawa, i tera tau ko Mataatua, i tenei tau ko matau. I whakaarotia e Tamati ma ko nga waka o Ngati Porou te kaupapa hei whainga ma matau.
Ko nga pakeke i haere mai i te wa kainga ko to matau kuia ko Mate Kaiwai me ana tungane me Apirana Mahuika raua ko Koro Dewes. I reira and hoki a Katerina Mataira, kua roa ke e whakaako ana i reira, me Piripi Aspinall kei Tuhikaramea e noho ana i tenei wa. I tae ake a Te Whaimutu Dewes kite korero mo nga ika mete kereme a Ngati Porou kite Taraipiunara o Waitangi. I moe matau i te marae o te whare wananga, he whare ki tonu.
I timata tonu mai nga korero i a Nukutaimemeha, te waka o Maui nana nei i hi ake a Niu Tireni. E iri mai na tana waka i te tihi o Hikurangi maunga, kia whakatau ake a Te Aotaki ki a Tuwhakairiora i tana haerenga mai me tana rau kotahi i roto i Te Whakatohea, “E, haere mai ki a au ki a Hikurangi maunga e tauria ana e te huka.” I korerotia tera korero i roto o Wharekahika. He rau tau pea i muri mai, ko Te Kani-a-Takirau e
whakautu ana i te tono ko ia hei kingi, “Ko toku rangatiratanga no te po mai; ehara taku maunga a Hikurangi i te maunga haere.” Ka whai ko nga uri o muri nei ki tenei na, “Ko Hikurangi te maunga, Ko Waiapu te awa, Ko Ngati Porou te iwi.”
I te unga mai o nga waka e mohiotia nei ko te Heke mai i Hawaiki, nga waka e whitu ranei e hia ranei, kua roa ke nga uri o Maui e noho ana i te rohe o Ngati Porou. No muri i a Maui, ko te Uri o Toi, ko Nga Ruawaipu, ko Ngati Uepohatu. Ka whai mai ko Nukutere waka, ko te Whironui tangata, ko tana tamahine
ko Huturangi. Ka korero a Te Kapunga Matemoana, ko Ruakapanga i rere mai i te rangi, ko Paikea i kau mai i raro i nga kare o te wai he tohora hoki - ko ena waka ano ena. I korerotia o matau hekenga mai i a Horouta, i a Takitimu, i a Mataatua.
He nui nga korero. I whakaaratia ake e Tamati ma te oriori a Hinekitawhiti, “Kia tapu koe na Tuariki, Kia tapu hoki koe na Porouhorea...” Kua roa tonu te wa kaore i te waiatatia i te wa kainga. Na era karangatanga o matau na te Whanau a Te Aotawarirangi i Tokomaru. Kei roto hoki i nga whakamarama mo taua oriori e korero ana a Apirana Ngata mo tera huarahi nui o Ngati Porou mete Whanau a Apanui ki runga ki tera waka ki a Mataatua. Te tukunga mai e Te Whakatohea nga toki pounamu mete tautau motoi ite taha o te wahine, i a Uhengaparaoa ki a Tamahinengaro, i te ngakinga mate mo Uekahikatea. (Tirohia te whakapapa).
Ka moea nga wahine nei e Tumoanakotore. Na te tuakana na Rutanga ko Hinemahuru - ka moe i a Apanui Waipapa, ka puta ko Te Whanau a Apanui. Na te taina, na Rongomaitauarau, ko Ngatihau i a Te Ataakura, ka puta ko Tuwhakairiora, tetahi o nga tipuna rongonui o Ngati Porou.
Ko te Taite te po whakamutunga, me ta matau hakari. Ko Te Arikinui a
Te Atairangikaahu ta matau manuhiri. I oti pai ta matau hui. Ko tetahi mea whakamiharo i kite au e whakahaeretia ana, he mautaringa i hoatu ki nga mea kore matatau kite reo - kotahi tonu hoki te reo o te hui i te wiki mo te reo - kotahi tara te utu mo ia kupu Pakeha e puta ana - ko Waldo i te whakamarama i nga
korero i roto i te reo Pakeha, kia
rongo nga mea whai mautaringa. Kua tohua nga korero katoa i runga ataata, atahira e rongo ai tatau kei
whea e puritia ana e whiwhi ai te
hunga e hiahia ana kia rongo i aua korero. He nui nga korero mo tera hui tino whakamiharo. Ko enei pitopito enei e tuhia nei.
E amuamu ana etahi kaore i tika kia kawea nga whakapapa me nga korero o Ngati Porou ki waho i ona rohe. Kei te he ratau. Kua puta noa atu a tatau whakapapa me a tatau korero ki waho i te rohe, he aha te aha, kei roto i nga nupepa Maori i tuhia i te rautau tekau ma waru.
E rua nga hui whakapapa kua tu i te Upoko ote Ika, kua tae kite wa kia whakahaeretia ano tetahi. Kotahi te po i pau kite korero mo te reo ake o Ngati Porou. Ko te tohe nui me pehea e mau ai te reo - e rima noa nga kura kaupapa Maori o Ngati Porou, 15 kaore i whakaae!!! Me aha tatau? Ko te tokoiti noa iho kei te whai i te reo, huri noa i te motu, ko te tokomaha kua Pakeha noa atu. Me aha tatau? Me aha tatau? Me aha tatau?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20020901.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 8
Word count
Tapeke kupu
1,010Ko ngā Waka o Ngāti Porou Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in