Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Etita He Muka

Kei te Poii, Nau mai

Kua whakaaro ahau kia tukuna atu enei korero hei kai mahau, oti and, ma koutou o Te Taura Whiri i te Reo Maori. Ki a koutou, 6 tatou kaitiaki o te reo Maori, e whakatitina tonu ana i te motu kia whakatairangatia ake to tatou reo kite ikeiketanga.

Kati, ko ta maua mahi ko Peti Nohotima, he kawe i te kirimana

‘Whakapiki i te Reo 1 i Te Kupenga o te Matauranga i Te Papa-i-oea. Kua whakarauikahia ki Te Kupenga o te Matauranga etahi pouako o te Reo Maori mo te rua tekau wiki.

Na, i a matou pouako nei e matapaki haere ana i te kaupapa ‘nga pukenga panui’, i puta mai etahi whakaaro e pa ana kite whakaako i te whakahuahua kupu Maori, i te whakahuahua tuwahi Maori.

Na konei, i kitea tetahi huarahi hei awhina i te tamaiti kite whakawhanake i ona pukenga panui, haunga te mahi rangatira o te tohuto.

I te whakaharatau matou i nga rerewahi me nga tuwahi o Aotearoa nei.

Ka patai mai tetahi pouako, “Ka pehea to te tangata mohio ki nga wehewehenga o nga ingoa wahi Maori, ara, nga taone, nga maunga, nga awa, nga aha, nga aha?” Tika tonu te patai nei, na te mea, kare kau he tohu i enei ingoa hei awhina i te tangata.

Anei tetahi tauira:Kei te taha whakararo o Taitoko tetahi tohu rori e ki ana ‘KOPUTAROA’ Ko wai ka mohio me pehea te wehewehe o tera ingoa?

1. Ko-puta-roa 2. Kopu-ta-roa 3. Ko-pu-taroa

No reira, ma wai tenei whakaaro e whai? Tena pea ma koutou.

“Me tapiri etahi tohu ki nga tohu rori hei awhina i te motu - Maori nei, Pakeha nei - kia tika te whakahua i nga ingoa Maori o Aotearoa nei.”

Ko aua tohu ko enei na; ko te tohuto, ko te tohu wehe kupu Te Papa-i-oea Wai-pukurau Rakau-tatahi Rua-taniwha Te Tihi-o-Maru Ao-rangi

Hei aha enei whakaaro? Hei tautoko i nga whakaakotanga o te Reo Maori. Hei whakakotahi i a tatou Ngati Aotearoa.

Hei awhina i nga turuhi

Nei noa iho taku, na runga i te tono a o maua pouako ko Peti Nohotima.

Na Hone Morris

Na te Etita, Ka tukuna to tono ki a Timoti Karetu, mei kore e whakaurua ki nga mahi o ana Kura ma Te Taura Whiri.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20010701.2.9

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 7

Word count
Tapeke kupu
389

Te Etita He Muka Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 7

Te Etita He Muka Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 7

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert