Manu Tīoriori
Na Quinton Hita
Tena ano koutou e korero nei i nga korero o tena take, o tena kaupapa, o tena whakaaro kua kohia nei ki roto i He Muka. Heoi, i tenei wa, ka korero au mo te Manu Tioriori i timataria i te pouaka whakaata i te marama kua taha ake nei. Mena kahore ano koe kia kite, e aha ke ana koe? Ko M anu Tioriori te ingoa o te whakaaturanga hou nei, anei ona korero: I tera tau ka tae mai a Hone Edwards kia kite i a au. He kaupapa hou tana mo te pouaka whakaata, he whakatu ropu waiata Maori motuhake. Whakaae tonu atu au. No muri mai katahi ano au ka mahara ake kite tini o aku mahi, e, me pehea e tutuki ai tenei, kei raru era atu o aku mahi i tenei, kei raru ranei ko tenei i era! Ka kite koe i te porangi 6 to hoa! Kia ahatia, e taea te pehea i te
tika o te kaupapa, ka hinga atu au ki te awhina. Ka meinga mai, ko taku he mahi tahi ki a Kotuku Tibbie kua tu hei kaiwhakahaere mo te ropu nei. Mo nga mea o tatou e mohio ana ki a Kotuku, e tika ana ano kia patai, ko wai te pohauhau nana a Kotuku i tohu? He aha ona matauranga ki ena tu mahi? I pena ano au i te tuatahi, no muri ke mai ka kite au, kei reira ano! Engari ko ta ratou tangata i hiahia ai, he tangata mangai nui. Ka mea atu au, mahi tika ana, hoatu ki a Kotuku. Kahore ano au kia tino mahi tahi noa kite koreke nei, ka whakatu ngatahitia nei maua hei kaikorero. Hoa tonu ake maua. Me pehea oti e kore ai e hoa, e rite ana ano au ki a ia te porangi. E rua rawa nga wiki i huri haere ai maua i te motu, he tirotiro i
nga manu tioriori o tena rohe, o tena rohe. Mutu atu, ka komirimiria kia tekau ma rua. Katahi ka mauria enei kite marae oTe Tokanga-nui-a-Noho i Te Kuiti. Tahi ra ka whakamahia te tekau ma rua nei!! Werawera pai!! Mo te roanga atu, tahuri atu kite matakitaki i nga M anu Tioriori, i nga ata Ratapu. Kia ora mai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20010301.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 3, 1 March 2001, Page 5
Word count
Tapeke kupu
386Manu Tīoriori Muka, Volume 13, Issue 3, 1 March 2001, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in