Te Kōrero ā Q
Kati, kei a au nei, e rikarika ana au, pau te kaha. I te aha ai? He riro tonu i te Pakeha etahi mahi e tika ke ana ma te Maori e mahi. Heoi, tuatahi, he aha au i tonoa ai kite tuhi korero ano mo tenei putanga o He Muka? Erangi, pai tonu. Ki tonu au i te korero i tenei wa, he pukuriri noku. I nga wiki kua pahure nei, ka tae mai te tono kia haere au kite hui a tetahi kamupene mahi panui pouaka whakaata. Kua riro i a ia e hia rau mano tara hei mahi panui whakamarama i nga ahuatanga o tetahi take epa ana kite Maori. Na, pehea ranei, ka whakaae ratou kia whakamaoritia etahi o enei panui. No muri rawa ke mai nei, katahi ano ka tono mai ki Te Taura Whiri i te Reo Maori kia haere atu kite hui nei, kite titiro ite reo. Heoi kei te taenga atu, paoro atu ko te kaumatua nana i whakamaori a ratou korero, he tino mohio kite reo nei. Kei te pai. Engari, i taku hounga atu kite hui, e waru pea nga kaimahi o te kamupene nei i reira, o ratou katoa tokowaru nei, kotahi ano Maori. Etahi katoa atu, he Pakeha.
Tau mai ana te rikarika ki a au. E, kia riro ma te Pakeha enei moni e kai,
enei mahi tonu e mahi? Mehemea e pa ana te kaupapa o te panui kite Maori, ma te Maori ano e whakahaere, oti atu! E kore ke e tika, he Pakeha ke nga kaiwhakaaroaro, nga kaihautu. Ka mutu, katahi ano ka whiriwhiri te hunga nei, me pehea nga kakahu o nga kaiwhakaari i roto i enei panui. Ka rere mai te patai ki a au, “E ‘Q’, te potae o te tamaiti nei. Kei te taha moana raua ko tona karani e hi ika ana. Me noho tika ranei tana potae, me huri whakamuri ke ranei?” Ka kite koe i te kuware. Me pehea ano e tika ai, he Pakeha ke kei te whakahaere? Rikarika pai au -ehara i te rikarika noa iho nei. I tua atu i tena, tahi au ka tonoa kia haere kite awhina i nga Pakeha nei kite whakatikatika i tetahi panui pouaka whakaata ano. Ko te reo Maori o tenei panui, kei te he katoa. Na tetahi o nga kaimahi o Te Taura Whiri o ratou ringaringa i kawiri ka whakaae ratou kia whakatikaina. Kua puta noa atu hoki i runga i te pouaka whakaata. Engari, pakeke ka whakaae ratou kite whakatika. Kei taku taenga atu,
whakapakeke mai ana, pakiki mai ana ki a au, ano nei, e tika tonu ana ta ratou ahakoa pehea. Ka mea mai te wahine nei ki a au, “Ahakoa e he ana pea ki a koutou, kahore matou e tino hiahia ana kite whakapoka ke, ko te take, e pai ana matou kite tangi ote reo ote kaipanui. Tetahi, he tangata Maori ano i to matou taha, nana tonu i mea e tika ana. Tetahi ano, ko te kaipanui, nana i mea mai, e mohio ana ia kite reo. Te mea, te mea, te mea.” Hoha pai au, tahi au ka mea atu, “A hena, ki pai nga Maori e mea ana he mohio ratou, kahore noa iho.” Kore te wahine nei e pai mai, ka totohe tonu. Ahatia, i te mutunga, ka oti ki taku. No reira, e tatou ma, rangatahi ma, anei te wero. Ahea ra ano tatou whakatu ai i tetahi kamupene mahi panui pouaka whakaata ma tatou ano? Kia aha ai? Kia riro ai ma tatou ano katahi ano ka tika. Ki nga kaimahi kawanatanga hoki, kia kaha tatou kite whawhai ina puta he mahi penei me tona moni, ma te Maori ke e mahi. Hei aha noa iho te haere kite Pakeha, no hea hoki tona mohiotanga kite Maori?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20010301.2.7.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 3, 1 March 2001, Page 4
Word count
Tapeke kupu
647Te Kōrero ā Q Muka, Volume 13, Issue 3, 1 March 2001, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in