Rapanui-Te Pito o Te Henua
N ā Kaiwhiri Patu Hohepa
Reo Rapanui: Ma’aku e vananga ki a tatou takoa, ko to’oku re’o, to’oku kuhane. Reo Maori: Maku e korero ki a tatou katoa, ko toku reo, toku wairua.
He Wananga Reo o Porinihia te take i haere atu ai nga kaiwhiri tokowha o te Taura Whiri i te Reo Maori, a Patu Hohepa, a Ruka Broughton, a Waireti Tait-Rolleston, ratou ko Quinton Hita. I haere tahi ano hoki tetahi o nga uri o nga rarangi kingi o Rapanui, a Riro Poike, kei Aotearoa nei e noho ana, a, kua mohio pamu ke kite reo rangatira nei. Ko ia hoki to matou kaitakawaenga, to matou kaiwhakamaori mai i nga reo maha, te reo Rapanui, te reo WTwT, te reo Paniora.
Waimarie ana hoki i te haerenga tahitanga o Erena Mercer, he kanohi i arohaina pahitia e nga rangatira me nga tawhito o Rapanui i te mea koia nei tona hikoi tuatoru ki Rapanui. Ka rangatira matou i te kite atu kua tae mai a Toby Curtis, te Toihau o Te Mangai Paho. Ehara, tino mahana ana o matou ngakau i te haere tahitanga mai o Huirangi Waikerepuru i o matou taha. Ahakoa i tae hei mangai mo Nga Kaiwhakapumau i te Reo, ko tona mana e hangai ana kite iwi whanui.
Kua tau ke, kua tutakitaki ke i Tahiti nga whanaunga ngaro roa o Rarotonga, o Tahiti ake, o Hawaii, o Samoa, o Rurutu, me o Tuamotu. He tutakitanga hei kawe i te ngakau kotahitanga, hei whakaoho i te hinengaro e tuitui nei i nga whakapapa ka roa nei e weherua ana.
Tata kite ono haora e rere ana ka tau atu ki Rapanui. Kei reira te tira rangatira e tatari mai ana, kite karanga, kite mihi whakatau i a matou, o ratou whanaunga, kua tae mai nei ki te koki rawhiti o te tapatoru o Porinihia. Ehara a Rapanui i te
motu nui; ahua orite nei ki Waiheke i te moana o Hauraki. Ehara hoki tenei ingoa a Rapanui i te ingoa tawhito; no tata nei noa iho. Ko nga ingoa tawhito ra, ko Te Pito o te Henua, ko Kahu-kahu o Hera. Ko te ingoa Ingarihi ko Easter Island, te whakamaoritanga o Isla de Pascua. Na te Pakeha tuatahi i kite i taua motu i tapa atu te ingoa; ko taua wa ko Te Aranga. Ka mau tonu taua ingoa, a Easter Island, ki nga pukapuka a tauiwi. Ko te ingoa nei, a Rapanui, i taunahatia e nga iwi o Tahiti i muri mai, i ahua rite nei hoki ki ahua o Rapa, e manu tata atu nei ki Rurutu. He iti noa atu tera Rapa; koia tenei i taunahatia ai ko Rapa-nui i tona paku nui atu hoki.
Ki a au nei, kahore atu he motu penei, e manu ana ko ia anake i te whanui mokemoketanga o te moana. Pehea rawa oti te roa i tere ai, i hoe ai, o ratou tupuna kia tae ora mai ai ki tenei motu iti nei. Kei raro tenei motu i te Kawanatanga o Chile, engari kei te whai nga iwi o Rapanui i to ratou tino rangatiratanga. Ma te wa ka kitea mehemea ka whiwhi ratou i tenei.
Ko nga reo ttituru e whaia ana. Kei tua atu, ki tetahi atu take he whakapa atu ki nga iwi o Porinihia. E whitu ra i korero tahi ai, i moemoea ai i nga huarahi e u, e mau tonu ai nga reo o ia iwi, o ia iwi i roto i o ratou ake whenua. Ki a ratou katoa, ko Aotearoa te matapuna o te matauranga whakapuawai i te reo rangatira. Kua tae ke te rongo mo nga Kohanga Reo, nga Kura Kaupapa Maori, nga Kura Whakapakari Reo, nga wananga, te Mangai Paho, aha atu, aha atu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20000701.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 4
Word count
Tapeke kupu
637Rapanui-Te Pito o Te Henua Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in