Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

“Toi Te Kupu, Toi Te Mana, Toi Te Whenua”

N ā Kaiwhiri Patu Hohepa

Maori Development in a Global Society

Te Wananga ki Te Papaioea, 4-6 Hongongoi 2000

Emihi tonu ana ki a Ahorangi Mason Durie me ona hoa tautoko, mo tenei hui whakahirahira i whakahaeretia e ratou ki Te Papaioea. Kei roto tonu i te harikoa ko te pouri, ina hoki ko te nuinga o nga mihi i utaina ki runga i a Pare Richardson, to ratou hoa ako i ngaro nei i mua tata atu i te tirohanga kanohi. Ka noho wairua mai nga mahara mona hei kaingakau mo te hunga i mohio pahi ki a ia e rongo hakiritia nei tona reo i nga wahi akoranga Maori. Moe mai ra e te hoa aroha o te tini mete mano.

He whanui, he hohonu nga take katoa i korerotia, e kore nei hoki e taea te whakapuaki atu i tenei wa. Heoi taku he whakapa noa iho ki era i whakamahana nei i toku hinengaro; waiho ra ma ratou i hui tahi e korero atu nga wahanga i manawapa atu ai ratou. Tata hoki kite wha rau matou i reira.

Na te Kaiwhakawa Tumuaki, na Joe Williams, i timata te wananga, i te ata ote 4 o Hongongoi. I hangai tonu ana korero kite ahua ote ao hurihuri e noho nei ngai tatou. I muri i a ia ko te Tumuaki ote Tari Hawaii, ara te Hawaiian Studies Centre o Te Whare Wananga o Hawaii i Manoa, Honolulu. He wahine rongonui a Takuta Lilikala Kame’eleihiva engari ehara mo tona matauranga wananga anake. I tohia ia hei tohunga whakatere i te Hokule’a, a, kua whakaturia hoki hei tohunga ako i nga hula tawhito a ona tupuna. Ka whiriwhiria e ia nga korero nehe mo tona iwi, nga piki me nga heke i nga tau roa tae noa kite wa i tuhia ai ete Perehitini o America, e Bill Clinton, te he o Amerika i nga rau tau i mua atu, mo te raupatu i te kawana tuturu o Liliuokalani, te Kuini o Hawaii. Ka noho ana korero hei tauira mo tatou, mo te iwi Maori o Aotearoa.

I taua ahiahi ko te kaupapa ko Te Reo Maori. Ka whakaongaonga te katoa ki nga korero a Ahorangi Joshua Fishman, te tino tohunga rongonui mo nga marau reo-rua. Na Te Taura Whiri i te Reo Maori te koha kia rere mai ai ia i New York ki Te Papaioea, na Te Taura Whiri ano hoki te putea tautoko i tenei wahanga e hangai ana kite reo. Kei muri mai iaia ko nga whakaaro o matou tokowha nei; ko aku hoa korero mo te reo Maori ko Ahorangi Ngapare Hopa, ko Ngahuia Dixon, ko Te Taka Keegan. I taua po ka tu mai ko Denese Henare kite whakaputa mai i ona whakaaro mo nga huringa o te Tau Rua Mano.

I nga ra o muri mai i rongo matou i etahi kauhau ataahua, ko etahi na nga hunga Maori, ko etahi no tuarangi. Ka mihi hoki ki a Chief Joseph Gosnell o British Columbia i Kanata mo tona whakapuaki mai i te huarahi i whiwhi ai tona iwi ito ratou tino rangatiratanga. Pupu ake te hiko mete maioha tautoko i te katoa ki ana korero, waiatatia atu ana a ‘Hoki hoki tonu mai’ hei roimata tautoko.

Kei wareware hoki ki nga korero a nga Minita o te Paremata, ki a Honore Margaret Wilson i korero nei mo nga whakahaere tiriti, ki a Honore Tariana Turia mo ana kupu whanui, ki a Honore Parekura Horomia mo tana tautoko me nga kupu maioha i te hakari whakanui i te wananga. Na ratou te koha nui kia tae tinana mai, kia kitea-a-kanohitia, kia korero tahi ki a ngai matou i hui tahi mai nei.

Ahakoa iti nei tenei tuhinga mo tenei wananga whai hua, e kore e wareware ki nga korero i tau, ki nga manakitanga i horahia mai, ki te aroha mete atawhai i homai. Tena koutou ote Whare Wananga o Massey.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20000701.2.6

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 3

Word count
Tapeke kupu
668

“Toi Te Kupu, Toi Te Mana, Toi Te Whenua” Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 3

“Toi Te Kupu, Toi Te Mana, Toi Te Whenua” Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 3

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert