HĪKOIA TE HAERE ROA
n ā Te Ahorangi Patu Hohepa
Kdi roto i te whatumanawa e pupu ake nei te aroha mete mokemoke kite tini o nga kai-korero me nga kai-awhina i te reo kua riro atu ra. Etahi kua riro ki te Pd; etahi kua kimi kainga ke. He aroha kite reo i penei ai, te rejo i tlmataria mai e nga Atu a Maori i Hawaiki mai ra and, i ruia mai ki enei moutere i te tiritiri-o-te-moana, na, kei te matehia inaianei.
Ka mihi ki a koutou katoa. Ko koutou kua riro oti atu, haere, haere, haere. Ahakoa kua ngaro atu i te kitenga kanohi, ka rangona hakiri tonutia 6 koutou tapuwae me o koutou reo wairua i nga whawharua, i nga pae maunga, i ngaparae, i nga pari karangaranga, i nga wao nui, i nga tahataha o te ripo o nga awa me nga tai. Moe mai ra koutou i te moenga roa, te moenga te whakaarahia.
E ai kjngakupuporoaki tapuatakuporopiti, a Aperahama Taonui-
.. .haere e nga mate, ite ara tiketike o Mahuru, i eke ai ki runga o Huarau. Whata a Manganui, tiwhaoa te kau kopuni, kua pahure i reira te kahui kura, te kura i pupu ki runga. Ki a Rehua te kura, i riro kite tapoko ote Rangi, te kura i riro kite anu matao, kite whare taua - nga kurakura o Hine-nui-i-te-po. E noho i raro i to koutou rangi-aio, kite whare o Ruaki-pouri -ko te whare tena i tiraria ai o koutou tinana. Nou nei aukume, auroma, auhirere-hirere kite pouriuri, hlrere kite mate, hirere ki te potangotango. Ehara koutou no raro nei, engari no nga kurae ki runga o Hau-matao, karapukupuku ana te aroha o te haumihi atu, i tau ai te rangimarie, te kakaratanga o au mahi aroha kite whei ao, kite ao marama.
Kati ra mo koutou ete pito mate, e huri nei tenei kite ao marama. Engari ra, e kore e taea te puta mai i te pouri kia mihi ra ano ki nga kaiwhiri o te reo i mua atu i a matou nei, i whakapau ai i 6 ratou kaha kia puawai te reo me onav tikanga. Kahore he korero i tua atu i te tautoko atu i nga huarahi i para e koutou, i nga mahi i mahia.
E te tohunga e Timoti, nau i noho te kei o te waka o te Taura Whiri i te Reo M aori mo te wa roa. E mihi atu ana matou katoa, nga kaiwhiri hou, ki a koe, me o hoa kaiwhiri kua wehe atu nei i te Taura Whiri i te Reo Maori. Ka mihi atu i te whanui o nga mahi i oti, o nga moemoea i tutuki. Ko Matutaera Kingi Ihaka kua riro atu ki tua o Te Arai. Ko koutou ko ona hoa mahi kei te hikoi tonu i te ao turoa, me mihi pumau atu ra. Ahakoa he waka ke to tena, to tena, me ki ra, kotahi tonu te ara e whaia nei, kia korerotia te reo rangatira i nga wa katoa, i nga wahi katoa. Ka tu tonu tenei hei moemoea, hei ohaki whakakotahi i a tatou, te hunga e aro nui nei kite reo rangatira. Tena ra koutou.
E kore hoki e taea te waiho nga pukuriri kite kawanatanga kia kai tonu i roto i te whatumanawa, ko nga kaupapa hou i whakaarotia e nga tari mete kawanatanga tawhito hoki te tino take i wehe atu ai etahi o koutou i nga turanga kaiwhiri. Kei te tino whakaae atu matou kei te he nga kaupapa. Ko te mea kino atu, kei te whakararuraru nga tari mete kawanatanga ite turanga wehe o tenei Komihana. Ka waiho hei take amuamu koa, hei pakanga ra pea te roanga atu, kite kawanatanga hou. Kati ra. Hikoia tahitia e tatou katoa te haere roa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19991201.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 12, Issue 3, 1 December 1999, Page 3
Word count
Tapeke kupu
639HĪKOIA TE HAERE ROA Muka, Volume 12, Issue 3, 1 December 1999, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in