Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HEI KONEI RĀ, NOHO AKE

Nā Te Toihau Tīmoti K ā retu

Ko te tuarua tenei o aku poroporoakitanga i Te Taura Whiri i Te Reo Maori. Ka patai te tangata nonahea hoki te tuatahi? Ka whakaturia Te Taura Whiri i Te Reo Maori i te tau 1987, te tau i noho mai ai to tatou reo hei reo mana mo te whenua nei, i raro i te maru o Te

Minita Maori o taua wa ra, o Te Honore Takuta Koro Wetere, a, ko ahau i waimarie kia noho mai kite ihu o te waka o Te Taura Whiri. I runga ano i aku kupu taurangi ki Te Whare W ananga o Wai kato enohonoa mai ana au mo te kotahi tau hei whakatere kau i te waka ka hoki atu ano ai kite whare wananga.

Heoi ano, no te ekenga o te tau ka takoto te tono kia noho tonu mai na reira ka mate ano au kite patipati i aku rangatira o te whare wananga kia whakaaetia tetahi rua tau atu ano, a, kite whakaaetia mai ka tino hoki atu au i te ekenga o taua wa ra. Aroha mai ana te whare wananga, a, whakaaetia mai ana hoki taku i Inoi atu ai. Na, ka haere te wa a tutuki ana

nga whainga o aua wa ra i a matou, i te Poari Kaitiaki, no muri kakiiako Nga Kaiwhiri. Ko nga kaiwhiri itauawa ra ko Ta Matutaera Ihaka, ko Anita Moke, ko Katerina Mataira, ko Ray Harlow, a, ko ahau to matou Tiamana.

I huri matou ki etahi o nga rohe patai haere ai i nga manako o te iwi. Kaore i roa ka kite matou ko te hunga matatau noa e haere mai ana ki nga hui, ko te hunga e akoako tonu ana me uaua ke ka kitea mai, ka mutu koira ke te hunga e hiahia ana matou kite to mai ki aua hui ra. Nawai, nawai ka whakatau matou me mutu pea te huri i te mea ko te whainga nui o aua haere ra kaore i te pera rawa te eke i a matou no reira he pai ke noa ake te whakapau i te putea ki tetahi atu kaupapa e puta ai he hua koina ka whaia ko nga kura reo e haere tonu nei i roto i te wa nei.

Ka eke te torn tau ka u au ki taku i taurangi atu ai ki aku rangatira o te whare wananga, a ,hoki atu ana au ki reira ka noho mai ko to tatou kaumatua, ko Ta Matutaera Ihaka kite ihu o te waka. Kaore i roa mai ki reira kei raro e putu ana i te ainga a rurutake, a, ka mate ia kite whakawatea i a ia kia taea ai e ia ia ano te tiaki. Noho watea mai ana ko te turanga. Na, kaore hoki i roa i muri mai i tana whakawateatanga i a ia ka haukotia e aitua.

Ka tae mai te tono kia whakaarotia ake ano e au te hoki mai kite whakahaere i te tari nei, a, ka mate ano au kite tono i aku rangatira kia aroha mai. I aroha mai ratou ,a, ko ahau ano hoki i aroha atu ki a ratou ka ata whakawatea mai i a au i taku turanga o reira kia pau ai oku kaha ki tenei o nga turanga e noho nei au a mohoa nei. No te marama o Whiringa-a-rangi 1990 i hoki atu ai kite whare wananga, a, no te marama o Pipiri 1992 i hoki mai ano ai ki Te Taura Whiri

Me penei noa ake te whakatau, ote tata kite 12 tau etu ana tenei whakahaere ko au i noho mai i te ihu mo te 10 tau paku neke atu. Kua roa tenei noho!

Ka arotaketia Te Taura Whiri i te tau 1998, a, i roto i nga whakatau maha i takoto ko tetahi i pa kaha mai ko tera 0 te huri i te ahua whakarato o Te Taura Whiri kia noho ke mai hei whakahaere tohatoha putea kite hunga e ahei ana ki nga mahi e hiahiatia ana eTe Taura Whiri. Ka noho matou ko nga kaiwhiri o enei ranei, ara, a Te Wharehuia Milroy, aNgahinaturae Te Uira, a Miria Simpson me Te Waihoroi Shortland ka whakatau matou kua kore pea he wahi ki a matou o roto i te whakahaere hou nei.

Ko tetahi o nga ahuatanga o roto mai i te arotaketanga ko te whakatau a te hunga mai i Te Putea Matua o te Motu kia kaua nga kaiwhiri e noho mai ano hei kai whakaako ki roto i nga kura e whakahaeretia nei eTe Taura Whiri na te mea ano nei e utu ana nga kaiwhiri i a ratou ano te waiho ke ai ma etahi ke noa atu te mahi e mahi. Ka noho, ka whiri whiri, ka tohetohe, a, ka puta te whakaaro i etahi e

pai ke ake ana ki a ratou te taha whakaako i te taha noho mai i tetahi hunga e riro ke ana ma tetahi atu whakahaere e ki mai me penei ke me pera ke, a, na tera e whakakeretaohia ana te ahua ki nga kaiwhiri ,a, kore rawa atu ratou i pai ki tera.

Na konei ka tae mai kite take ikiaiau he poroporoaki tuarua tenei. Na nga ahuatanga kua takoto kua kore au i kite i te hua o te noho tonu mai na reira au i whakatau ai he pai ke noa ake taku whakawatea atu i a au, a, ka mana tera atu ite 31 o Hongongoi. Kua whakawatea mai ano hoki a Ngahinaturae Te Uira raua ko Te Wharehuia Milroy i a raua mai i 6 raua turanga kaiwhiri, ka noho tonu mai ai ko Miria Simpson raua ko Te Waihoroi Shortland kia eke ra ano te wa ki a raua hei reira rawa whakawatea ai.

Kati, e koutou e te hunga panui mai i enei korero, koia noa iho nei nga take i takahia ai te ara e takahia nei e au mete aroha nui ano hoki ki tenei whakahaere i waimarie nei au kia noho mai hei rangatira. Ko te inoi o te ngakau kia nui tonu nga tau ki mua kite aroaro o tenei whakahaere na te mea ko tona tino take i tu ai ko to tatou reo e whai nei tatou katoa kia mau haere ake nei, haere ake nei.

Waiho ko aku kupu poroporoaki o taku wehenga tuatahitanga atu hei whakatepe i enei korero aku engari i a au ka pera ka hoki nga mahara ki a Matutaera, ki a Matene Ruawai, ki a Kura Wehipeihana kua ngaro nei i te tirohangakanohi, noho mai anako mahara hei whakaora tonu mai. Moe mai ra koutou, moe mai.

I penei taku mihi ki aku kaimahi i a au i wehe tuatahi atu ai,

‘ He pukumahi,he ngahau, he makohakoha, he mahuruhuru ahakoa he wa ano puku ai te rae. Na koutou, kei aku kaimahi, i mama ai te wahi ki a au na reira ka mihi, ka mihi.

Ki konei ra koutou noho ake ai, kia puawhehia e nga hau pukeri a T awhiri-matea, kiahoroia e nga roimata a Rangi etuiho nei.’

Ahakoa no taua wa ra enei mihi o runga ake nei e hangai tonu ana. I waimarie au i aku kaimahi i te mea ko te nuinga i u kite kaupapa ote reo mete aha ano e autaia ana te mohio kite reo i naianei, haunga ia era i haere matatau mai.

Kati, kua huri te ihu ote waka ki wahi ke engari mete titiro whakamuri mai ano kite wahi i kaha ai te puta ote w.hakahau kia korero Maori i nga wahi katoa, i nga wa katoa. Koira tonu te whakahau ka whakarerea mai, te manuka ka whakatakotohia kite aroaro o tatou katoa hei kawe ake ano hoki ma tatou katoa, kite kore hoki e kawea ake e tatou e aroha nui nei kite reo ma wai ke ia?

Hei nga kaihoe hou o te waka kia kaha ki a koutou, a, heoi ano taku atu ki a koutou hei konei ra, noho ake.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19991201.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 12, Issue 3, 1 December 1999, Page 1

Word count
Tapeke kupu
1,359

HEI KONEI RĀ, NOHO AKE Muka, Volume 12, Issue 3, 1 December 1999, Page 1

HEI KONEI RĀ, NOHO AKE Muka, Volume 12, Issue 3, 1 December 1999, Page 1

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert