Te Kura Reo ki Waahi
Kua rima inaia nei nga kura kua whakahaeretia e Te Taura Whiri mo nga akonga o roto i nga kura kaupapa kua whai wahanga kura tuarua. -
I tenei wa ko tona torn nei aua kura ra, ara, ko Hoani Waititi, ko Rakaumanga me Ruatoki, a, i tenei o nga kura i tu nei kite marae o Waahi ite takiwa o Rahui-pokeka, rohe o Tainui, i runga ano i te reo tawhiri o Rakaumanga ko tona ahua 60 nei pea nga akonga i tae mai.
Ahakoa akina nga akonga nei kia korero Maori mo te katoa o te wa kei te kura ratou auare ake, ka tohe tonu ko te reo Pakeha hei reo mo waenganui i a ratou and. Atu i te ata kurukuru nei mo ratou i korero Pakeha, te aro i a matou me aha ke ra. Ki kona tonu matou riri ai, he aha te aha!
Ehara ke hoki i te mea kaore e puta i a ratou 6 ratou whakaaro kite reo Maori, ehara, engari he momo kaki maro, taringa maro. E tino pohehe ana ma te korero Pakeha ka ora ko te reo Maori, a, kei hea te pohehe i tua atu i tera?
Tera pea ko te tauira e kite ana, e rongo ana ratou ko tera o te korero Pakeha a te hunga kaumatua ki a ratou ano. Na, kite pera mai a reira he aha hoki a konei i kore ai e pera atu? Ahakoa huri ki hea, e korero Pakeha ke ana te ao Maori ki a ia ano, a, heoi ano ta te rangatahi he whai atu, he aha ke hoki te hua o te korero Maori? Hei whakangata i nga hiahia o te kahui kaiwhakaako a Timoti, hei whakatau noa ranei i te puehu e tutu ana i a Timoti ia wa e rongo ai ia i te reo Pakeha e korerotia ana?
Aua atu, kotahi atu ano te kura kei te tu mai, a, ko tera ki te kura o Hoani Waititi a te marama o Mahuru.
Kua takoto te korero a Timoti kite whai tonu ratou ite reo Pakeha kati, e whai engari kua tukuna te kaupapa ki era atu kura e kaha nei te patoto mai kia uru mai kite kaupapa. Ka tohe mai nga kura nei kite korero Pakeha kua tohe a Timoti kia whakarerea mai enei ki rahaki ka tiki atu ko era e hikaka mai ana. Kia tino marama mai koutou ki tera, e koutou, nga kura o Hoani Waititi, o Rakaumanga me Ruatoki.
Anei te manuka kua takoto kei a koutou a tua atu!
Mena he ahuatanga pai to nga kura nei ko tera o te taura tangata e maro ake nei, e maro ake nei. Mena kite pera mai and hoki te reo, e, kei hea ke mai!
Kati, ka hoki tonu aku mihi ki aku kaiwhakaako e kaha nei ahakoa takeo ai i etahi wa i te koroiroi, i te koioio tonu mai o nga akonga, ko te nuinga ia ina ke noa atu te pai. Ka riro ma tokoiti a tokomaha e hoha ai, engari penei i te pirau o te aporo nei ka taea tera te tikaro ake. Na reira e whakaohiti ana i a Ngai Whakatakeo ma, noho takatu mai mo te kura ki Waititi.
Atu i enei korero nei, nga mihi nui kite umu taoroa ote marae o Waahi i pangoro ai te whataroa a Manaia i te whakautenga mai a nga uri o Tainui waka ki Waahi marae e nohoia nei e Te Arikinui, e Te Ata-i-rangi-kaahu.
E Rangi, kei taku ariki, i mahana, i rangatira te hui i ou taenga ake ki waenga i te rangatahi noho ai, kai tahi ai. Tena rawa atu ra koe i te whakaaro rangatira, whakaaro tautoko mai i te kaupapa.
E tatou ma o roto i nga kura nei ka kite ano kite kura o Hoani Waititi a Mahuru.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980701.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 5
Word count
Tapeke kupu
656Te Kura Reo ki Waahi Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in