Ngā Whakamātautau Kaiwhakamāori
NgA WhakamAtautau WhakamAori Korero, me TE PANUI I TE Hui A NGA KAIWHAKAMAORI KA TU A te Marama o PaengawhAwhA. No te paunga o te marama o Whiringa-a-nuku o te tau ka hori i whakamatauria ai te hunga i whakauru mai ki nga whakamatautau whakamaori korero a Te Taura Whiri. Katahi ano ka penei rawa te tokomaha o te hunga i whakauru mai, a, katahi ano hoki ka eke ki tenei rawa te maha o te hunga i puta i nga whakamatautau e rua mo tetahi wa ahua roa tonu. Tokowha te hunga i puta i nga whakamatautau e rua, kotahi i puta i te taha tuhituhi. Ko te mea i ora ai te ngakau, ko te ahua tamariki tonu o te nuinga o te hunga i whakauru mai, atu i to ratou ruruhi kotahi nei i noho hei hoa mo ratou. Ora ana te ngakau i tenei tuahua i te mea kua roa Te Taura Whiri e manatunatu ana i te kore whakauru mai o te hunga e tamariki tonu ana, ki roto i nga mahi whakamaori korero. Hoki atu, hoki atu, ka mate kite whakaporearea ite hunga taipakeke kite mahi i nga mahi epa ana kite ao whakamaori korero, a, i roto i nga tau tata kua taha, he tokomaha tonu te hunga tohunga kite whakamaori korero kua riro kite poho o Rehua. Heoi, no tenei tau i ahua ora ake ano ai tatou i tenei mate, a, ko te tumanako ka kaha tonu te whakauru mai o te hunga kaore ano i tata atu ki nga tarn o Tura, ki enei o a tatou whakamatautau. Ehara i te mea e ki ana hei aha noa iho te whakauru mai a te hunga kua eke ki tona ruahinetanga, ki tona koroheketanga ranei. E ki ke ana ko te painga atu mehemea ka whakauru mai ko nga reanga e rua e taea ai e tetahi whakatipuranga tetahi atu te awhina. Haunga ano hoki ia te puta i te whakamatautau. Tahuri rawa kite ata mahi i te mahi, hei reira kitea ai nga uauatanga o tenei mahi o te whakamaori korero. No reira, ki a koutou te hunga i puta i tera tau, nga mihi nui ki a koutou katoa. Mai kore ake koutou i noho mai ai he toto hou ki ta tatou rarangi kaiwhakamaori.
A kati, ko te tumanako a te 23 o nga ra o te marama o Paengawhawha o tenei tau, tu ai tetahi hui ma te hunga whakamaori korero kua puta i nga whakamatautau a Te Taura Whiri. I
tenei wa e whakaarohia ana ka tu te hui kite tari tonu o Te Taura Whiri, a, hei konei korerohia ai nga ahuatanga katoa e taea ai e te hunga whakamaori korero te awhina tetahi i tetahi. Tera pea e whakaaro ana tena me tena kaiwhakamaori ara ke ona tohungatanga kei te whakamaori korero torangapu, ko etahi pea e whakaaro ana ara ke 6 ratou kei nga korero matanga o te ao hauora. Ara ano pea etahi e whakaaro ana kaore e pai te ahua o ta ratou whakamaori korero a-tuhi, engari e mama ana ki a ratou te whakamaori korero awaha. Hei tenei o nga hui korerohia ai enei momo ahuatanga katoa, e taea ai te rarangi kaiwhakamaori te whakahou, e taea ai ano hoki te tapiri atu nga tohungatanga o tena, o tena kite taha o tona ingoa. Hei konei ano whakaturia ai tetahi ropu kaiwhakamaori i te reo Maori a-waha, a-tuhi. No reira, kite hunga kua puta i nga whakamatautau whakamaori a Te Taura Whiri i roto i nga tau, a, e whakaae tonu ana kite mahi i tenei momo mahi, nau mai haere mai ki ta tatou hui. Heoi te mate o tenei powhiri, kaore he putea a Te Taura Whiri hei awhina i te haere ake kite hui, a, kua riro ma tena, ma tena ano a ia e kuhu, e oi. I tenei wa e hiahia ana Te Taura Whiri kia kaua te hui e roa ake i te rangi kotahi, a, i runga i tenei, kite tokomaha ake te hunga ka hiahia whai wahi mai kite hui kei te puku ote ika heke iho e taki noho mai ana, a kati, kua mama ake te hari i te hui ki era takiwa i Kirikiriroa. Heoi ano, kei te ahua tonu o te hunga tera ka tautoko mai i te whakaaro, tera ka hiahia whai wahi mai kite kaupapa.
A kati, kite hiahia koe kite haere ake ki tenei o a tatou hui, tena koa waea whakaahua mai, tuhi mai ranei ki:
Te Kaiwhakahaere Whakamatautau Kaiwhakamaori Pouaka Poutapeta 411 TE WHANGA-NUI-A-TARA Waea whakaahua: (04) 471-2768
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980101.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 11, Issue 1, 1 January 1998, Page 3
Word count
Tapeke kupu
778Ngā Whakamātautau Kaiwhakamāori Muka, Volume 11, Issue 1, 1 January 1998, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in