Te Hui Whakanui i te Rua Tekau Tau o te Pūtahi Rangahau a te iwi Sāmi , arā, H ā mi.
No tenei tau, ara no te tau 1996, ka eke nga tau o te Putahi Rangahau ate iwi Hami kite rua tekau. Na tera ahua ka toko ake te whakaaro i te iwi nei kia whakanuitia ta ratou taonga ki tetahi hui whakakao i te hunga e tamia nei 6 ratou reo e iwi ke i 6 ratou ake kainga, a, kia korerotia, kia matapakitia ano etahi ahuatanga ki aua reo.
Ka tau mai te karanga ki a au kia haere, a, ko te kaupapa i whakaritea mai maku hei korero ko te wahi ki nga kaumatua i roto i nga mahi whakaora reo nei.
Na, ko te iwi nona te reo rahiri ko te iwi Hami kite Whenua i Nowei, a, ko te wahi i tu ai te hui nei ko Kautokeino, te wahi e nohoia nuitia ana e te iwi nei.
Heoi ano, ko te kainga nei ko Kautokeino kei tua ra ano o Tawauwau, a, me rere mai i te taone nui o Oslo ki Alta, tona rua haora paku neke atu ranei, a, atu i reira ma runga pahi ki Kautokeino, a, ko tona torn haora e taruturutua haerehia ana ka tae atu ai.
Ko te iwi Hami nei he iwi manene, he iwi mohoao i ona wa, a, a ai ratou i a ratou kararehe mai i tetahi whenua ki tetahi whenua, otira i te wa tera e rohe kore ana. Na nga ahuatanga torangapu o roto i te wa kua takoto ona rohe i waenganui i tena whenua me tena, a, ko te otinga atu ko te korenga i ahei kite takawhaki noa.
Kua mate i naianei kite ata noho, kite ata tau kite whenua kotahi penei i enei e noho nei i te whenua o Nowei. Ko etahi kei te whenua o Huitene, ko etahi kei Hinerangi, a, ko etahi kei Ruhia.
Penei hoki i a tatou nei kua roa to ratou reo e tamia ana e reo ke, e te ture Kawanatanga ano hoki. I tenei wa hui katoa ai ratou ko tona 60,000, a, e kiia mai ana ko tona 10 mano, paku neke atu ranei e tino matatau ana ki to ratou reo. Kua tu ona kura, kua takoto ona kaupapa e ora ake ano ai te reo, engari he rite ano ki a tatou nei -kei kona ano ona kaiwhakatake, ona kaiwhakatonga, ona kaiwhakaparanga. Penei ano i a tatou nei, koinei te hunga e whakauaua ana i te neke whakamua.
Tokorua maua o te wa kainga nei i ata pohiritia kia whai wahi atu kite hui, ara, ko maua ko Arohia Durie o Te Whare Wananga o Rangitane. Ko maua tahi i inoia mai kia whakaarotia ake te wahi ki nga kaumatua i roto i nga mahi whakaora reo, whakaora tikanga tae atu hoki ki nga mahi matauranga whanui.
I whakaritea ai koinei hei kaupapa korero ma maua, he kite mai, he rongo hoki no ratou he mea nui ki a tatou te pakeke, ko ratou ia kaore i te aro nui ki 6 ratou pakeke, engari e whakaaro ana ratou kua eke kite wa e ata tirohia ano ai e ratou 6 ratou kaumatua mete wahi ki a ratou i roto i nga mahi whakaora reo.
Ka puta i a au oku whakaaro ka puta hoki i a Arohia ona, a kaha ana te patapataihia mai o maua ki ta maua i ki ai.
No te ra whakamutunga ka whakanohoia mai tetahi ropu kaumatua kia ata rangona ai he aha 6 ratou whakaaro kite kaupapa. Katoa ikiko te reo me mau ahakoa pehea, ina reo kore kua tu whakama noa te tangata. Reoreoa ana etahi o nga kaumatua i te kaha kore o te rangatahi e aro mai engari he autaia tonu te nui o te rangatahi i tae mai ki e whakarongo engari i kite atu au ko te nuinga i mau kite taonga whakamaori, he kore no ratou i tino marama kite reo Hami, a, koira hoki te reo matua o te hui. Ko nga reo o te hui ko te reo Pakeha, ko te reo Hami mete reo Nowei, a, i noho mai ona tohunga whakamaori ki kona whakamaori mai ai, a, me whakamiharo ka tika.
Kati koinei te hui i haere nei maua ko Arohia Durie, a, itu taua hui i nga ra ote27 -31 Here-turi-koka katahi tonu nei ka pahure ake.
I tino rauhitia maua, a, hoki rawa mai kua tokohia ke nei nga hoa hou kua mohio maua. Ka hoki mai nei maua engari mete hoki ano ote whakaaro ki a ratou e whawhai mai ra ki to ratou reo penei i a ngai tatou e whawhai atu nei. E oke ururoatia ana e ratou te kaupapa, a, waihoki ko tatou kia pera ana e hika ma e!
Ka mihi tonu te ngakau ki a ratou, ka mihi tonu na te mea i runga i ta ratou manaaki mai e kore rawa atu to ratou marae e puehu noa.
Kei nga rangatira, ki kona mai ra koutou i roto i nga mihi mutunga kore.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960901.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 9, Issue 4, 1 September 1996, Page 4
Word count
Tapeke kupu
862Te Hui Whakanui i te Rua Tekau Tau o te Pūtahi Rangahau a te iwi Sāmi, arā, Hāmi. Muka, Volume 9, Issue 4, 1 September 1996, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.