Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Hui Whakanui i te Rua Tekau Tau o te Pūtahi Rangahau a te iwi Sāmi , arā, H ā mi.

No tenei tau, ara no te tau 1996, ka eke nga tau o te Putahi Rangahau ate iwi Hami kite rua tekau. Na tera ahua ka toko ake te whakaaro i te iwi nei kia whakanuitia ta ratou taonga ki tetahi hui whakakao i te hunga e tamia nei 6 ratou reo e iwi ke i 6 ratou ake kainga, a, kia korerotia, kia matapakitia ano etahi ahuatanga ki aua reo.

Ka tau mai te karanga ki a au kia haere, a, ko te kaupapa i whakaritea mai maku hei korero ko te wahi ki nga kaumatua i roto i nga mahi whakaora reo nei.

Na, ko te iwi nona te reo rahiri ko te iwi Hami kite Whenua i Nowei, a, ko te wahi i tu ai te hui nei ko Kautokeino, te wahi e nohoia nuitia ana e te iwi nei.

Heoi ano, ko te kainga nei ko Kautokeino kei tua ra ano o Tawauwau, a, me rere mai i te taone nui o Oslo ki Alta, tona rua haora paku neke atu ranei, a, atu i reira ma runga pahi ki Kautokeino, a, ko tona torn haora e taruturutua haerehia ana ka tae atu ai.

Ko te iwi Hami nei he iwi manene, he iwi mohoao i ona wa, a, a ai ratou i a ratou kararehe mai i tetahi whenua ki tetahi whenua, otira i te wa tera e rohe kore ana. Na nga ahuatanga torangapu o roto i te wa kua takoto ona rohe i waenganui i tena whenua me tena, a, ko te otinga atu ko te korenga i ahei kite takawhaki noa.

Kua mate i naianei kite ata noho, kite ata tau kite whenua kotahi penei i enei e noho nei i te whenua o Nowei. Ko etahi kei te whenua o Huitene, ko etahi kei Hinerangi, a, ko etahi kei Ruhia.

Penei hoki i a tatou nei kua roa to ratou reo e tamia ana e reo ke, e te ture Kawanatanga ano hoki. I tenei wa hui katoa ai ratou ko tona 60,000, a, e kiia mai ana ko tona 10 mano, paku neke atu ranei e tino matatau ana ki to ratou reo. Kua tu ona kura, kua takoto ona kaupapa e ora ake ano ai te reo, engari he rite ano ki a tatou nei -kei kona ano ona kaiwhakatake, ona kaiwhakatonga, ona kaiwhakaparanga. Penei ano i a tatou nei, koinei te hunga e whakauaua ana i te neke whakamua.

Tokorua maua o te wa kainga nei i ata pohiritia kia whai wahi atu kite hui, ara, ko maua ko Arohia Durie o Te Whare Wananga o Rangitane. Ko maua tahi i inoia mai kia whakaarotia ake te wahi ki nga kaumatua i roto i nga mahi whakaora reo, whakaora tikanga tae atu hoki ki nga mahi matauranga whanui.

I whakaritea ai koinei hei kaupapa korero ma maua, he kite mai, he rongo hoki no ratou he mea nui ki a tatou te pakeke, ko ratou ia kaore i te aro nui ki 6 ratou pakeke, engari e whakaaro ana ratou kua eke kite wa e ata tirohia ano ai e ratou 6 ratou kaumatua mete wahi ki a ratou i roto i nga mahi whakaora reo.

Ka puta i a au oku whakaaro ka puta hoki i a Arohia ona, a kaha ana te patapataihia mai o maua ki ta maua i ki ai.

No te ra whakamutunga ka whakanohoia mai tetahi ropu kaumatua kia ata rangona ai he aha 6 ratou whakaaro kite kaupapa. Katoa ikiko te reo me mau ahakoa pehea, ina reo kore kua tu whakama noa te tangata. Reoreoa ana etahi o nga kaumatua i te kaha kore o te rangatahi e aro mai engari he autaia tonu te nui o te rangatahi i tae mai ki e whakarongo engari i kite atu au ko te nuinga i mau kite taonga whakamaori, he kore no ratou i tino marama kite reo Hami, a, koira hoki te reo matua o te hui. Ko nga reo o te hui ko te reo Pakeha, ko te reo Hami mete reo Nowei, a, i noho mai ona tohunga whakamaori ki kona whakamaori mai ai, a, me whakamiharo ka tika.

Kati koinei te hui i haere nei maua ko Arohia Durie, a, itu taua hui i nga ra ote27 -31 Here-turi-koka katahi tonu nei ka pahure ake.

I tino rauhitia maua, a, hoki rawa mai kua tokohia ke nei nga hoa hou kua mohio maua. Ka hoki mai nei maua engari mete hoki ano ote whakaaro ki a ratou e whawhai mai ra ki to ratou reo penei i a ngai tatou e whawhai atu nei. E oke ururoatia ana e ratou te kaupapa, a, waihoki ko tatou kia pera ana e hika ma e!

Ka mihi tonu te ngakau ki a ratou, ka mihi tonu na te mea i runga i ta ratou manaaki mai e kore rawa atu to ratou marae e puehu noa.

Kei nga rangatira, ki kona mai ra koutou i roto i nga mihi mutunga kore.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960901.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 9, Issue 4, 1 September 1996, Page 4

Word count
Tapeke kupu
862

Te Hui Whakanui i te Rua Tekau Tau o te Pūtahi Rangahau a te iwi Sāmi, arā, Hāmi. Muka, Volume 9, Issue 4, 1 September 1996, Page 4

Te Hui Whakanui i te Rua Tekau Tau o te Pūtahi Rangahau a te iwi Sāmi, arā, Hāmi. Muka, Volume 9, Issue 4, 1 September 1996, Page 4

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert