Ngā Kura Whakapakari Reo Māori a te Taura Whiri i te Reo Māori
# Te whainga mdtdmua
Kia pakari ake, kia whanui ake te matatau kite korero Maori o te hunga e tae mai ana ki enei kura.
0 Etahi atu tino whainga
Kia awhinatia nga kaiwhakaako ko te reo Maori to ratou reo korero i te karaehe.
Kia noho tahi tatou kite whakawhiti whakaaro mo te tupono ka kitea he huarahi e mama ake ai, e whaihua ake ai nga kaupapa whakaora reo Maori a tena, a tena o tatou.
# Ahea tu ai nga kura? Ki hea? E hia rate roa?
E rua, e torn ranei nga kura e whakahaeretia ana e te Taura Whiri ia tau. Ka tu te tuatahi o enei hui i te raumati, i te marama o Kohi-tatea. Hei te takurua tu ai te tuarua, a, mena he tuatoru, hei te koanga tera tu ai. Ko nga wahi e tu ai nga hui, kei te ahua tonu o te pohiri mai a tena marae, a tena marae kia haere atu hei manuhiri ma ratou.
E rima rate roa oia kura. Ko te ahiahi ote Ratapu te wa whakaeke, a, ka hiki te hui i te ata o te Paraire o muri mai.
Kua tu ke te tuatahi mete tuarua o nga kura mo tenei tau. Ko te tuatoru, ka tu kite marae o Kirikiriroa atu ite 22 kite 27 o Mahuru. 0 E watea ana enei kura ki a wai? Ko te hunga e tino pirangi ana te Taura Whiri kia whakauru mai ki enei kura, ko era e whakaako ana i nga kura tuatahi me nga kura tuarua o te motu, a, ko te reo Maori tetahi o nga reo kawe i nga kaupapa o te karaehe. Mena ko te reo Maori anake te reo whakaako, ko te painga atu tena.
E hiahia ana te Taura Whiri kia matua haramai tenei hunga, i te mea mai ano, koina tonu te tino kaupapa o enei kura, he whakapakari i te reo o nga kaiwhakaako e waiho ana ma ratou e whangai atu te reo Maori ki a tatou tamariki. Kei te mohio hoki tatou ko nga kura reo Maori tetahi o nga tino huarahi e pumau ai te reo Maori, a, e tika ana kia tautokohia atu ratou.
E watea ana ano hoki enei kura kite hunga whanui e minamina ana kia pakari ake to ratou matatau kite reo Maori. Heoi ano, i te mea ko te reo Maori anake e korerohia ana i enei kura a Te Taura Whiri, me mohio ano te tangata pirangi haramai kite whakaatu i ona hiahia katoa kite reo Maori, mai ite timatanga ote hui tae noa kite wa e hoki atu ai tena ki tona, tena ki tona. 0 E hia te utu whakauru mai? Karekau ana he utu ki nga kaiwhakaako kura tuatahi, kura tuarua. E whakaae ana te Tahuhu o te Matauranga he “kaupapa whakapakari kaiwhakaako” tenei, mete homai ano ite putea eea ai nga whakapaunga putea kite noho mai a tenei hunga. Engari ano te hunga whanui, (tae atu ki nga kaiwhakaako e mahi ana i wahi ke), kotahi rau tara ($100) te utu whakauru kua whakatauhia mo tenei hunga, hei awhina noa i te kaupapa.
0 Me pehea te tangata e whakauru mai ai ki nga kura? Me whakaki mai te pukatono (kei te wharangi whakamutunga o tenei matarere), ka tuku mai ai ki
te Taura Whiri. Me tae mai tenei pukatono i mua mai i te hui, ara, kia rua wiki, neke atu, te tomua mai, kia pai ai nga whakariterite a tenei pito.
Na reira mo te hui ka tu ki Kirikiriroa, e inoi ana matou kia tae mai he korero i mua i te 9 o Mahuru. 0 He aha nga momo mahi ka whaia i enei kura? Anei nga kaupapa matua ka ata tirohia i enei kura. Ko te wawata, ka paku hohonu ake te titiro a te tangata, te mohio ranei ona ki enei ahuatanga reo Maori i tana noho mai ki enei wahanga o te kura. 0 Nga Kiwaha me nga Kirehu (hei tauira, ko enei e whai ake nei: “ kua he nga ra o Mea”, “hei a koe mo te rukahu”, “kua puku te rae o Mea”, “ kotahi atu kite awa”) • Nga Whakatauki, nga Whakatauaki me nga Pepeha • Te Whakatakoto Tika i te Kupu (hei tauira, ko: te whakatika hapa, te whakamahi kupu whakakahore, te whakamatara korero whiwhiwhi, te hoatu kupu tika kite wahi tika)
0 Te Whakamaori, Whakapakeha Korero
0 Te Aroa Korero (ara, te kimi mai i te tino tikanga o etahi korero kua tuhia kite reo Maori.)
0 Ka pehea te dhua o nga whakaakoranga?
Ka wehewehe haerehia te hunga whakauru mai kia ono, kia whitu ranei nga ropu, kia ahua tekau ai nga tangata ki tena ropu, ki tena ropu. Ka penei ano te tokomaha o nga matanga reo Maori ka inoihia atu e te Taura Whiri kia noho mai hei kaiwhakaako i enei kura. Ka riro ma te matanga kotahi e whakaako te kaupapa kotahi (mai i era kua whakaatuhia i runga ake nei). Ko ta nga “akonga” he huri haere, kia tareka atu ai ratou ki nga kaiwhakaako katoa, ki nga kaupapa katoa. E rua haora te roa o te nuinga o nga wa whakaako, a, ka noho atu nga ropu kite kaupapa kotahi mo te wha haora, me ki mo te katoa o te ata, o te ahiahi ranei.
Ka penei te ahua o nga mahi mai ite Mane kite Taite. Ka noho topu te hui i nga po, kite whakarongo ki tetahi kaikorero, kite whakawhiti whakaaro ranei e pa ana ki tetahi kaupapa. He wa ano ka hiki nga mahi o te hui mo tetahi wa kia kore ai e ngenge rawa nga hinengaro. •He aha nga mea hei hari kite kura? I te mea he noho marae enei, me hari atu ko nga mea katoa e whakaaro ana koe ka whakamama i to noho i waenganui i te tokomaha mo te rima ra. Atu i 6 taonga whaiaro, kia maumahara he hui whakapakari reo Maori tenei, na reira me hari atu ano 6 pene, 6 pepa, 6 papakupu reo Maori, me etahi atu rauemi e whakapae ana koe ka awhina i a koe i roto i nga mahi o te kura. • He korero atu and? Mena he ahuatanga atu ano e hiahia ana koe kia mohio epa ana ki enei kura, waea mai kite Taura Whiri (04) 4710 244. Kua whakatakotohia atu ta matou tono kite aroaro ote Tahuhu mete inoi kia homai tetahi putea e taea and ai te whakatu kura penei a tern tau. Kia rongo korero matou i te Tahuhu, ka whakamohio atu pehea, pehea. Engari i tenei wa, kite whakaaehia ta matou tono, kua tu and tetahi kura whakapakari reo Maori a te marama o Kohi-tatea 1997.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960701.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 9, Issue 3, 1 July 1996, Page 4
Word count
Tapeke kupu
1,142Ngā Kura Whakapakari Reo Māori a te Taura Whiri i te Reo Māori Muka, Volume 9, Issue 3, 1 July 1996, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.