Te Hui a ngā Kaiwhakamāori
Ka tae mai te inoi a NZQ A kia whai wahi atu tatou te Maori ki nga whiriwhiringa o nga paerewa whakamaori/whakapakeha, a-tuhi, a-korero, i runga i te whakaaro, taihoa ake nei ka noho mai enei paerewa hei arahi haere i te hunga e hiahia ana koinei he mahi ma ratou a tona wa. Ka whakaaro tenei pito kia karangahia etahi kaiwhakamaori o te motu ki tetahi hui, ki reira whakawhitiwhiti whakaaro ai e urn atu ai o tatou whakaaro me to tatou ao ki roto i nga paerewa nei. Itu te hui kite tari oTe Taura Whiri ite 16 o Paenga-whawha, a, i ahua 16 te hunga ote iwi whanui i tae ake.
I runga i nga mahi a NZQA me nga korero i puta i tenei o nga hui, kua wehea kia torn nga wahanga matua o nga mahi whakamaori, a, anei e whai ake nei nga ahuatanga o tena, o tena, o aua wahanga e torn.
Ko te ao matanga te wahanga tuatahi, a, ko nga mahi whakamaori o tenei wahanga, ko te whakamaori i nga korero o te ao putaiao/hangarau, o te ao ture, o te ao o te rata me ona rongoa, o te ao o te kawanatanga, ote whakapono mete ao takaro.
I te wahanga tuarua, ka urn atu enei momo whakamaori katoa, ara, ko te whakamaori i nga momo matarere katoa, i nga rauemi katoa o te ao matauranga, me nga momo tuhinga korero o te ra penei i te tuhi reta a tetahi whakahaere ki tetahi atu.
I te wahanga tuatoru, ko nga mahi ka taka mai ki raro i enei mahi whakamaori, ko era korero e pa ana ki nga momo ruri/waiata katoa, ki nga momo pakimaero katoa, ki nga momo korero whakaari katoa, tae atu ki nga korero o te reo irirangi, o te ao kiriata mete pouaka whakaata.
Kei nga paerewa nei ano nga korero e whakaatu ana i nga takahanga hei takahi ma te tangata ina tahuri ana kite whakamaori korero. I tenei wa ko enei e whai ake nei. 1. Me ata whakatau mena ka taea e koe te whakamaori, kaore ranei; (Kaore he hua o te whakataruna ka taea e koe. Ki te kore, ana, kua kore) 2. Me whakapa atu kite kiritaki kia mohiotia te putake mete whakataunga atu o nga korero e whakamaoritia ana, mete roa ote wa hei whakaoti; (Ko te mea nui i tenei o nga mahi ko te ata whakatau ko wai te hunga ka panui i tau i whakamaori ai) 3. Me noho tikanga-a-iwi; (He take nui tonu tenei i te mea, he reo ke, he tikanga ke) 4. Me noho pumau kite whanonga tika; (Ka roa tonu pea tenei takahanga e wanangatia ana i te mea he nui tonu nga raruraru ka ara ake i roto i nga mahi whakamaori penei i te patai, ‘lna mutu ana te whakamaori i etahi korero, no wai nga whakaaro i roto i nga korero kua whakamaoritia. No te kaituhi o nga korero i whakamaoritia, no te kaiwhakamaori ranei? ’
E mdhio ana tatou katoa he patai pai tenei, ka mutu, ara noa atu enei momo patai ka whakaarohia ake e te tangata i roto i nga mahi whakamaori)
5. Kua whakatikatika kite whakamaori; (He papa kupu, he rangahau, he aha noa iho e oti pai ai te mahi) 6. Ko te tauira tuatahi; (Kua tahuri kite whakamaori) 7. Ko te tauira whakamutunga; (Kua whakatikatika haere) 8. Kua tahuri kite aromatawai ite totika mete whaihua o te whakamaori;
Koinei nga ahuatanga o nga paerewa whakamaori korero kua korerohia i tenei wa, a, taihoa kua ata whakaarohia ko nga pumanawa e whakatokia ana, e whakapakaritia ana i roto i tenei momo mahi, a, kia matua tae kite wa e tirohia ai tenei ahuatanga ote mahi, hei reira hui ano ai te ropu whakamaori nei. He mahi nui tonu tenei e wahaina ana e te ropu nei mete whakaaro ano kite awangawanga i whakapuakina i te hui, ara, ko te nuinga o te hunga e whakamaori korero ana i tenei wa, kua ahua taipakeke tonu. Me pehea e taea ai te to mai nga reanga o muri mai ki roto i tenei momo mahi i te mea kaore tenei ahuatanga o te reo Maori e kaha ngakaunuitia ana, ka mutu, kaore e kaha whaia ana i runga i te whakaaro he mahi whai hua tonu tenei ahakoa he mahi uaua tonu mena ka mahia i runga ite totika mete pai. No reira, nga mihi nui kite hunga i whakawatea mai i a ratou kite pfkau i tenei wahanga o nga mahi kawe i to tatou reo ki roto i te tau rua mano, neke atu.
n T€ R<EO
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19960701.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 9, Issue 3, 1 July 1996, Page 2
Word count
Tapeke kupu
787Te Hui a ngā Kaiwhakamāori Muka, Volume 9, Issue 3, 1 July 1996, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in