TE MATATAU KI TE REO
He mea tuhi noa tenei hei whakahoki i te tono mai a wai ake kia takoto i te Taura Whiri he korero e whakaahua ana i tenei mea, i te matatau o te tangata kite reo Maori. No matbu noa iho eneThuatau, a, ehara pea i te mea kei te kapi katoa nga wahanga katoa o tenei kirehe, o te matatau, i enei kupu ouou nei. Heoi anora, tera pea he tangata kei waenganui i a koutou e hiahia ana kia mohio ki nga huatau o te Taura Whiri ki tenei kaupapa.
HE PAEARU HEI INE I TE MATATAU O TE TANGATA KI TE REO MAORI
E kia ai e tino matatau ana te tangata kite reo Maori, me matua eke ngapaearu e whakararangitia ake nei:
O KO TE TAKOTO, KIA TIKA “He iti hoki te mokoroa nana i kakati te kahikatea. ” Ko te takoto tika o te kupu te uho o te reo, a, he rite te takahi i nga ture whakatakoto kupu ake o te reo Maori kite mahi ate mokoroa. Ki te kore e patua tenei ngarara kia mate, ko tona otinga atu, ka noho te reo hei kai noa iho ma te tunga.
Ko te ahua nei, i takea mai te nuinga o enei momo hapa ite matatau ote kaikorero kite reo Pakeha. Ki te kore e parea atu enei nuka a tera o nga reo, ka ngaro haere nga whakatakoto Maori taketake ake, a, ka rite te ahua o te reo Maori ki to te reo Pakeha; ko nga kupu noa iho ka ahua Maori mai. Whakatuatea ana tera.
NGA WAHI E KAHA ANA TE PATUA: / ' -te whakamahi i enei: ki /i/mo /ma te whakamahi i enei: kia /kite / hei te whakamahi i te kupu ‘ai V te whakamahi i te whakahangu • te whakamahi i nga kupu whakakahore > (e hia ke mai nei nga wahi i tua atu i enei kei te kaha te taronatia) O KO TE KUPU, KIA TIKA Me puta te kupu whai tikanga totika i te wahi totika. Ki te he ta te kaikorero kapo atu i te kupu, he pohehe nona koina ke te kupu tika hei whakaahua i tetahi ahuatanga, he tino tohutera kaore te tangata i te tirio matatau kite reo. ", -
HEI WHAKATAUIRA NOA ENEI ITENEI MOMO HAPA: a / 5 tatou / matou reira / : '* t WS^'nga kupuahua: tika /pai, pakaru / whati / motu, ngawari /ngohe, ... tawhito /o nga tau o mua atu erstwhile')
(he nui noa atu nga momo hapa i raro i tenei karangatanga)
O KO TE KORERO, KIA MARAM A Ki te kore e marama ta te kaikorero e whakaari ana kite kupu, he mahi huakore noa te korero. E whai hua ai te korero, me matua mau i te kaiwhakarongo ta te kaiksrero e hiahia ana kia mau. Ki te ngaro noa iho te tikanga o te korero, ka pau te hau o te kaikorero, he aha te aha?
O KO TE KORERO, KIA HANGAI Ko ta te reo, he whakatutuki i nga whakaaro o te tangata kite kupu, kia mohiotia ai ona whakaaro e tetahi i tua atu i tona kotahi. Ki te kore te kupu e whakaata i te huatau o te kaikorero, he moumou kaha noa te ksrero. Me u marika nga ngutu ki nga whakahau ate puku; kite perori a reira, kua kore noa i whaihua te whakaputa kupu.
O KO TE WAIRUA O TE KORERO, KIA MAORI MAI Hei konei ka tino kitea te tohungatanga o te tangata kite reo Maori. Mena ka hiki te manawa o te kaiwhakarongo/ kaipanui e matatau ana kite reo Maori, akene pea na te wairua Maori o roto i pera ai.
E memene ai a paparinga, e atarua ai a kamo, me ataahua mai te takoto o te kupu. Me uaua ke ka rangona te wana, te ihi, mena kei te kawea te whakaaro ki tetahi reo mutunga ke mai nei o te maroke.
Kaore matou i te ki, ahakoa he aha te kaupapa, ko te mutunga ake me hia kata, me hia tangi ke ranei te kaiwhakarongo. Oti tonu ano, ina noa ake te nui o nga wahi ka Maori ake te ahua o te korero kite whakakakahuria kite whakataukl, kite kiwaha, ki te rerenga ranei te taea te whakapakeha kia mau tonu
ai te ha, te ngako o te kupu Maori. Ki ta etahi pea, he whainga matamuri ke tenei, ina hoki ko te mea nui ke ia kia marama te korero. Engari ki ta te Taura Whiri titiro, ko te wairua Maori te raurau o te rakau i huaina i runga ake nei. Ka kitea ana te korero i whakairohia kite wairua Maori, kua mohio tonu koe no te Maori anake te mohio kite whakatakoto kupu pera rawa i tera te ataahua, mete aha ano, tau ana tera te mauri.
O KO TE AHUA O TE REO, KIA HANGAI KI TE HUNGA WHAI MAI I TE KORERO Mehemea he pakeke te hunga whai mai, me whakamahi te reo e tika ana mo te pakeke. Mena he kaupapa okawa e korerotia ana, me okawa ano te whakatakoto i te kupu. He wa ano e tika ana te reo kai pihikete noa iho, engari kaua i nga wa katoa ahakoa he aha te kaupapa, ahakoa ko wai kei te whai mai. Ara tonu te wa me topa te reo, te ngaoki noa ai.
M 6 TE KORERO-A-WAHA NOA IHO ENEII 0 KO TE WHAKAHUA, KIA TIKA Mena he rereke noa iho ta te kaikorero whakahua i te kupu, a, na tena ka mate te kaiwhakarongo kite ata whakataretare mei kore e marama ake i reira, me te kore tonu e mau i a ia he aha ta te kaikorero i ki ai, e kore rawa e taea te ki he autaia te matatau o taua kaikorero kite reo Maori. Ki te tioro nga taringa o te hunga whai mai, na te kotiti o te whakahuatia o te kupu, ka i noa taua hunga whakarongo, ahakoa pehea te hohonu, te tiketike, te ataahua o nga whakaaro kei ko tata atu e whakamomori ana kia puta. Me pehea hoki e kia ai he punua mate noa iho tenei?
Engari ia, kite pake, pake Maori mai te whakahua i te kupu, he ngawari noa iho te whakarongo atu.
OKO TE KUPU, KIA MARINGI MAI - Ki te tapepa te reo, ka uaua te whai haere i te ia o te korero, a, ka uaua hoki te noho noa iho, tatari ai kia kitea rawatia mai e te kaikorero tana e hiahia ana ki te whakaputa. Ki te rite tonu te penei, kaore e kua whakama, kua puka ke ranei te kaiwhakarongo, a, kua timata kite whangai atu ite kaikorero kite kupu e oti pai ai tana rerenga korero. Kei te mohio tonu tatou he tohu tenei ko te tangata nei kaore ano kia eke kite taumata e taea ai te ki, kua pakari tona reo Maori. --
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 9
Word count
Tapeke kupu
1,152TE MATATAU KI TE REO Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 9
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.