TE HUI REO I POIHAKENA 13-16 HŌNGONGOI
(Te purongo a te Ahorangi)
I powhiritia mai au kia whai wahi atu kite hui nei, a, ko te wahanga i whakaritea mai e ratou hei korero maku ko te ahua o te waiho i te reo Maori hei reo whakaako i nga kaupapa katoa o roto i nga kura. Tokowha matou i powhiritia hei korero, a, atu i a au ko Elaine Lameta Tufuga o Hamoa engari kei te Whare Wananga o Wikitoria nei e whakaako ana, ko Jeff Siegel i korero mo te reo takawaenga o Papua, ara, mo te Took Pisin, a, ko to matou tuawha he wahine Pakeha no Ahitereiria, a, nana i korero te wahi ki nga reo o te tangata whenua.
Me kore ake ta matou kokiri i whai wahi mai ai nga reo o te tangata whenua o Ahitereiria. Ko tenei hui he hui na te Pakeha ma te Pakeha, kaore nei au i te paku mOhio he aha ra matou i tonoa mai ai kia whai wahi atu. Ko te nuinga o nga korero ipa kite ahua ote ako i tetahi reo i tua atu i tau i ako tuatahi ai, ara, ona uauatanga, ona mamatanga, ahea tirohia ai te whakatakoto tika i te kupu me ona ture, kaua noa iho ranei nga ture e tirohia; nga kaiwhakaako; me pehea nga kaiwhakaako e pai ake ai. Ina noa atu ano nga take i korerotia, engari na te mea tokowha nga kaikorero e korero ana i te wa kotahi kaore i taea te katoa te whai atu. Ka mutu, na te ahua tonu o nga ingoa i tapa e nga kaikorero ki a ratou kaupapa i kore ai e aro ko tehea ra e whai. Heoi ano i runga tonu i te kuare ka whaia atu ko nga ingoa e mohiotia ana engari ia ko te nuinga korekore nei i paku katata mai nei kite wana, kite ihi!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19920901.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 5, Issue 4, 1 September 1992, Page 3
Word count
Tapeke kupu
322TE HUI REO I POIHAKENA 13-16 HŌNGONGOI Muka, Volume 5, Issue 4, 1 September 1992, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.