TE HUI WHAKAORA REO IHARĀIRA (tonu...)
kura whakaako i te reo Hlperu, i te reo Arapa kite rawaho, kite tamariki, kite pakeke, kite kaumatua.
He wahine nana tenei momo whakahaere i tlmata, a, ko tona toru tekau tau, neke atu ranei, e haere ana. He wahi tu motuhake, a, ko te hunga kao atu te hunga whakawhiwhi ite manu kite huruhuru e hoka ai, e topa ai.
Whakamlharo rawa atu au ki nga kaiwhakaako mo te whakapono nui kite kaupapa, mo te whakapau i 6 ratou kaha kite kaupapa.
Me ki, e rua nga tino kaupapa o te wahi nei. Ko te whakaako i nga reo ake o tenei whenua, ko te whangai atu i te kai maori o tenei whenua kite rawaho, kia ahua mohio ake ai te tangata he aha ta enei iwi e whai nei, e whakapono nei.
No nga whenua katoa o te ao te hunga ako, he Hurae te nuinga, a, itiiti nei kaore i Hurae, e whai mai ana i to ratou Huraetanga ma roto i te reo, i te tikanga mete whakapono.
Kei te ahua tonu o te hiahia o te tangata te roa o tana ako. Ko etahi whakaakoranga mo te ono wiki, mo te ono marama, mo te whitu ra.
Ko taku i tino whakamlharo ai ko te reo o te wa mahi tekau haora itera me ona paku whakata ano.
Ki taku matakitaki, ahua rua tekau, rua tekau ma rima nei ki ia ropu.
Ko te tino whakaaro o te wahine nana te kaupapa i tlmata, ma te mohio ote tangata kite reo, ki nga tikanga a tetahi ke atu, e tlmata ai te noho i runga i te whakaaro kotahi.
Ko tana mai ki a matou, mena i rite tona whenua ki tona kura, kua kore noa atu te mauahara, te tukino i waenganui i tona iwi me nga Arapa. E tika ana pea tana.
Ko te mahi nui kei mua i a ratou ko te whakaako i te reo Hlperu ki nga Ruhia e tau mai nei, e poke nei. I whakaarotia ake e te Kawanatanga tera e wha tekau mano ka pae mai, i tenei wa kua neke ke atu i te rua rau mano, a, kua maharahara noa iho te Kawanatanga ki hea ra taki whakanoho ai. E whakatata nei a makeremumu hupe tautau, kaore ano kia kitea he kainga.
Ko nga Arapa ano hoki kei te whakatauteute kei riro ko o ratou na whenua hei wahi noho mo nga rerenga nei. Keoi ano e kl ana te korero o konei, mena he Hurae koe, nou tenei whenua, nou tenei kainga.
Ko te whakaako i nga Ruhia taku i tino matakitaki ai. Ehara i te mea he ahuatanga hou kei roto i nga mahi whakaakoranga, engari ko te rangaihi, ko te ngahau, ko te pakari o te hunga whakaako. Ahakoa ko etahi o ratou kaore i tipu mai ki tenei reo, e kaha ana ratou kite whakaako, kite whakahau.
Ko te wairua, ko te whakahaere, ko nga kaiwhakaako, ko te u, ko te whakapono kite kaupapa e eke ana ki taku i kuwata ai mo tetahi whare wananga reo Maori.
Ki te taea nga whare kaore hoki enei i pera rawa te pai, kua tahito haere —me nga kaiwhakaako totika, e ki ana au ka tutuki i a tatou ta tatou e whakarehu nei.
Kaua tatou e waiho i ta tatou e whakaaro nei ki rahaki, engari takatu tatou, kua kite hoki au i konei ka ekea nga keokeotanga, ahakoa maniania nga aupikinga. Timoti
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910101.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 6
Word count
Tapeke kupu
588TE HUI WHAKAORA REO IHARĀIRA (tonu...) Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.