Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE HUI KI WAIMĀRAMA

Paparewa ki runga Waihakura ki raro Te Whanga-nui-a-Tara kite ra to ; , Motu-o-Kura kite ra whiti ; . Taupunga te whare Waimarama te marae Ngati Kurukuru, Ngati Whakaiti ,: > Ngati, Hikatoa, Ngati Ura-ki-te-rangi nga hapu Ngati Kahungunu ; Takitimu te waka

Paoho nei to reo whakarauika, kei nga tohunga o te manaaki, i rauhl nei, i maimoa nei i a au i Te Taura Whiri i te Reo Maori, me nga uri o nga iwi o te motu i rumene nei i runga i to reo tawhiri.

I runga ano i te manukanuka nui o Te Taura Whiri ite Reo Maori kite he haere ote reo, ka whakatauria kia karangatia nga whakahaere Maori katoa kia hui mai kite marae o Waimarama ki reira kimi huarahi e pai ake ai te rere mete whakatakoto o te kupu.

Ko te reo karanga i rere ki nga pu korero o te Karere, o te Reo o Aotearoa, o nga Kuratini, o nga Kura Kaupapa Maori, o nga Kura Reorua, o nga Whare Wananga hoki kite matapaki, kite whiri whiri i nga take epa ana kite reo.

E mihi nui ana Te Taura Whiri i te Reo Maori ki nga kaipaho katoa o te Karere i tautoko i te karanga. E haere ana and hoki nga mihi a matou ki nga tuahine i whakawatea mai i a ratou kia tu hei kaiwhakaako mo roto i nga kura i whakahaeretia. Tena rawa atu koutou i awhina mai nei i te kaupapa.

O te hunga i whakaopeti mai e 55 nei i noho mai : hei akonga. He mea whakamatautau enei ite s tuatahi, a, mo te mutunga ra ano o nga mahi -,-.- tirotiro i a ratou i whakamatau ai, ka whakaroputia ratou i runga and i te matatau o tena, otenal Ka noho mai e toru nga ropu hei whakaako. Ko ropu tino matatau, ko te ropu ahua matatau tonu mete ropu e tapepe tonu ana kite korero engari e tino v ngakau nui mai ana kite reo me ona ahuatanga , katoa. I.waihotia ko nga tapepe me nga hapa ote ; whakamatautau te huarahi whakaako hei whainga atu: ■■ L -~W-'- '-■ <.. ■'■■'■> ':-; '' ;^V;;'":: :'.' /, Z'<\- " .

Kitea ana ko te mahi tuhituhi tetahi ahuatanga e tino whakararu nei i te nuinga ahakoa te matatau ki te reo. No reira he roa te wa i pau kite whakaako, kite whakatakoto kupu, kite whakamarama i nga wetewetenga ote kupu mete korero, ara, ko nga "karawarawa" (punctuation). I tua atu i tenei ko nga mahi whakamaori, whakapakeha ranei.

I kaha te whakakorerotia i runga i te kaupapa tene, ara, ka whiua atu he kaupapa korero, a, ko ta te akonga he korero mai i taua wa tonu. I whakatutuhia kite whaikorero, a, i tonoa ma ratou ano e hopu nga tapepe me nga hapa i waenganui i a ratou ka tahuri ai kite whakatikatika. Ko tetahi o nga mahi he kimi kupu hou, he whakawhitiwhiti kupu a-iwi i waenganui i nga mata a-waka o roto i a ratou.

Kaore he hui ke atu a Te Taura Whiri i penei rawa ai te ataahua o te wairua i uru mai ki roto i nga mahi. E mihi tonu ana ki a tatou katoa mo tenei ahua.

A tona wa pea e kitea ai te hua o ta tatou e whai nei, heoi ano ka hoki tonu ano nga mihi kite hunga i tae mai ki ta tatou hui, mo ratou hoki i u tonu ki te kaupapa, ara, kia kaua te reo o tauiwi e waiho hei reo korerorero i waenganui i a ratou engari ia me kdrero tonu i te reo o kui ma, o koro ma. Ahakoa te uaua o tenei ki etahi, i u te katoa o ratou kite kaupapa mete aha ano, katahi nei te hui Maori i tino kaha te korerotia o te reo Maori. I waenganui i nga ropu kore rawa nei i rangona te reo o tauiwi. Tokowaru nga akonga o tauiwi i whai mai i te kaupapa ,a, ahakoa ko te nuinga e tapepe tonu ana nga reo, he mai, tika mai, i u katoa ratou. No reira e mihi ana ano ki a ratou i tino ngakau nui mai.

Tera pea ko te ahuatanga o te hui i hiki ai te manawa, i manawaru ai, ko te kaha o te u o te katoa kite reo Maori mai ite taunga mai. Ki te waiho tonu kia penei te kotahi o te whakaaro me pehea te reo Maori e mate ai?

Kitea ana te ingoingo nui o te hunga katahi ano ka uru mai ki roto i enei mahi. Ahakoa i uaua ki a ratou te whakaputa whakaaro kite reo e mate nui nei ratou, i waiho rawa ma te upoko pakaru e huri ai ki tetahi o nga reo. Tata ana te kotahi wiki te roa o tenei hui, a, pahore ana tera nga tuara o te hunga kainga i te plkaunga engari ahakoa tera i takoto a tahora nui. No te Ratapu, te 20 o Kohi-tatea nga waka o te motu i u mai ai ki Waimarama, a, no te Paraire te 25, ka huri nga ihu ki 6 ratou na ukaipo.

Nei te ngakau ka mihi, nei te ngakau ka tangi ki a koutou e noho nei i raro i te maru o te Whanga-nui-a-Tara.

Noho ake ra mete aroha

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910101.2.13

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 4

Word count
Tapeke kupu
885

TE HUI KI WAIMĀRAMA Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 4

TE HUI KI WAIMĀRAMA Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 4

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert