TE HUI KI WAIMĀRAMA
Paparewa ki runga Waihakura ki raro Te Whanga-nui-a-Tara kite ra to ; , Motu-o-Kura kite ra whiti ; . Taupunga te whare Waimarama te marae Ngati Kurukuru, Ngati Whakaiti ,: > Ngati, Hikatoa, Ngati Ura-ki-te-rangi nga hapu Ngati Kahungunu ; Takitimu te waka
Paoho nei to reo whakarauika, kei nga tohunga o te manaaki, i rauhl nei, i maimoa nei i a au i Te Taura Whiri i te Reo Maori, me nga uri o nga iwi o te motu i rumene nei i runga i to reo tawhiri.
I runga ano i te manukanuka nui o Te Taura Whiri ite Reo Maori kite he haere ote reo, ka whakatauria kia karangatia nga whakahaere Maori katoa kia hui mai kite marae o Waimarama ki reira kimi huarahi e pai ake ai te rere mete whakatakoto o te kupu.
Ko te reo karanga i rere ki nga pu korero o te Karere, o te Reo o Aotearoa, o nga Kuratini, o nga Kura Kaupapa Maori, o nga Kura Reorua, o nga Whare Wananga hoki kite matapaki, kite whiri whiri i nga take epa ana kite reo.
E mihi nui ana Te Taura Whiri i te Reo Maori ki nga kaipaho katoa o te Karere i tautoko i te karanga. E haere ana and hoki nga mihi a matou ki nga tuahine i whakawatea mai i a ratou kia tu hei kaiwhakaako mo roto i nga kura i whakahaeretia. Tena rawa atu koutou i awhina mai nei i te kaupapa.
O te hunga i whakaopeti mai e 55 nei i noho mai : hei akonga. He mea whakamatautau enei ite s tuatahi, a, mo te mutunga ra ano o nga mahi -,-.- tirotiro i a ratou i whakamatau ai, ka whakaroputia ratou i runga and i te matatau o tena, otenal Ka noho mai e toru nga ropu hei whakaako. Ko ropu tino matatau, ko te ropu ahua matatau tonu mete ropu e tapepe tonu ana kite korero engari e tino v ngakau nui mai ana kite reo me ona ahuatanga , katoa. I.waihotia ko nga tapepe me nga hapa ote ; whakamatautau te huarahi whakaako hei whainga atu: ■■ L -~W-'- '-■ <.. ■'■■'■> ':-; '' ;^V;;'":: :'.' /, Z'<\- " .
Kitea ana ko te mahi tuhituhi tetahi ahuatanga e tino whakararu nei i te nuinga ahakoa te matatau ki te reo. No reira he roa te wa i pau kite whakaako, kite whakatakoto kupu, kite whakamarama i nga wetewetenga ote kupu mete korero, ara, ko nga "karawarawa" (punctuation). I tua atu i tenei ko nga mahi whakamaori, whakapakeha ranei.
I kaha te whakakorerotia i runga i te kaupapa tene, ara, ka whiua atu he kaupapa korero, a, ko ta te akonga he korero mai i taua wa tonu. I whakatutuhia kite whaikorero, a, i tonoa ma ratou ano e hopu nga tapepe me nga hapa i waenganui i a ratou ka tahuri ai kite whakatikatika. Ko tetahi o nga mahi he kimi kupu hou, he whakawhitiwhiti kupu a-iwi i waenganui i nga mata a-waka o roto i a ratou.
Kaore he hui ke atu a Te Taura Whiri i penei rawa ai te ataahua o te wairua i uru mai ki roto i nga mahi. E mihi tonu ana ki a tatou katoa mo tenei ahua.
A tona wa pea e kitea ai te hua o ta tatou e whai nei, heoi ano ka hoki tonu ano nga mihi kite hunga i tae mai ki ta tatou hui, mo ratou hoki i u tonu ki te kaupapa, ara, kia kaua te reo o tauiwi e waiho hei reo korerorero i waenganui i a ratou engari ia me kdrero tonu i te reo o kui ma, o koro ma. Ahakoa te uaua o tenei ki etahi, i u te katoa o ratou kite kaupapa mete aha ano, katahi nei te hui Maori i tino kaha te korerotia o te reo Maori. I waenganui i nga ropu kore rawa nei i rangona te reo o tauiwi. Tokowaru nga akonga o tauiwi i whai mai i te kaupapa ,a, ahakoa ko te nuinga e tapepe tonu ana nga reo, he mai, tika mai, i u katoa ratou. No reira e mihi ana ano ki a ratou i tino ngakau nui mai.
Tera pea ko te ahuatanga o te hui i hiki ai te manawa, i manawaru ai, ko te kaha o te u o te katoa kite reo Maori mai ite taunga mai. Ki te waiho tonu kia penei te kotahi o te whakaaro me pehea te reo Maori e mate ai?
Kitea ana te ingoingo nui o te hunga katahi ano ka uru mai ki roto i enei mahi. Ahakoa i uaua ki a ratou te whakaputa whakaaro kite reo e mate nui nei ratou, i waiho rawa ma te upoko pakaru e huri ai ki tetahi o nga reo. Tata ana te kotahi wiki te roa o tenei hui, a, pahore ana tera nga tuara o te hunga kainga i te plkaunga engari ahakoa tera i takoto a tahora nui. No te Ratapu, te 20 o Kohi-tatea nga waka o te motu i u mai ai ki Waimarama, a, no te Paraire te 25, ka huri nga ihu ki 6 ratou na ukaipo.
Nei te ngakau ka mihi, nei te ngakau ka tangi ki a koutou e noho nei i raro i te maru o te Whanga-nui-a-Tara.
Noho ake ra mete aroha
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910101.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 4
Word count
Tapeke kupu
885TE HUI KI WAIMĀRAMA Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.