WHAI-KORERO A TE PIHOPA.
I : OKU hoa aroha, e pa Minita, e ga Mapai o te iwi, tena koutou :
He koaga pakau tenei ki ahau te tupa nei o to tatou Hui Topu o te taha Maori o te Hahi ki tenei wahi ke o te Pihopatapga, ki waega o te iwi kua piri tonu nei ki te hakapono, ki te Whakaakoraga ote Hahi. He koa toku mo tenei, me te tumanako kia pera tonu me to mua te u tonu o Datiporou ki te whakapono.
He iohu no te tupu o te Haha.
Tokorima ga rikona Maori kua wakapiritia, tokorua ano ga tagata o te Kareti o Te Raukahikatea kua motuhaketia hei Rikona. Kotahi te Minita i whakaturia ki Taupo, kotahi
hoki ki a Tuhoe. Kanui toku hiahia kia Whakahokia katoatia mai a Tuhoe ki te uma o te Hahi. I toku taega atu ki Karatia, ki Te VHaiti inaia tata nei i rogo au ki te nui o te hiahia o te iwi o era wahi kia noho tetahi minita i waeganui i a ratou, me to ratou pai ki te hoatu i tetahi piihi he tupa Wilarekarakia, VHareminita hoki. He pai tonu te mahi ki te kura ki Ruatoki, he tauira ano hoki pa tamariki o reira ki era atu. Kia kitea ano he tagata e mea ana ahau hei Opotiki ia, kia kapi katoa ai taua takiwa ki pa kai mahi o te Hahi, He nui te aroha mai o te Komiti i Otautahi, na ratou hoki te oraga mo pa minita tokotoru o taua takiwa.
Kua wakaritea te oraga mo te Minita kia £tooi te tau. Kia puta ano te kaha ote iwi ka nuku ake i te £stīoo. He mea nui tenei kia tau te orapa mo te Minita, e kaha ai ia ki te mahi. -IHe tohe tenei naku kia whakaritea he Komiti kohi moni mo taua mea.
Tera ano he wahine pakeha kua uru mai ki te mahi. Tokorua ga wahine pera ki Toko maru. Meake ka haga he Whare mo raua ki te taha o te Milare-Karakia—he mea homai taua hare e tetahi pakeha i Heretauga. YNa te iwi Maori te tupa mo te ware.
He tumanako toku kia vwaakaturia tetahi wahine ano ki Wilarepoga hei mahi ki pa wahi e patata ana. Kia puta atu a tatou wakawhetai ki te Ātua mo era mea.
Ee Tumanaho mo nga tau, e iahoto mai nei. He mea pai kia whakaoho koutou i pa taitamariki e tau ana kia haere ki te Kareti ki Te Raukahikatea, kiatautokoia ratou. Heoi ano te mea e heke haere ai te kaha o te Reipa ko te ora ote Hahi. Ko te mea hoki e ora ai te Hahi ko te pai opa Minita. -Ko tetahi mea hoki ma te Minita kia vakaae ia ki te haere ki hea ranei ki Whāea ranei, ki te wahi he nui nei te mahi ki reira, I LE
Ka mui toku hiahia kia tu tetahi Mihana mo te taha Maori o te Hahi, kia pera te Whakaoho me to te taha pakeha i te tau ka hori nei. E kore pea e roa ka tu ano te VHare-karakia ki Manutuke, ka waiho ano taua Whare hei poutokomanawa mo te Hahi Maori i tenei Pihopatapa.
Tetahi mate o te Hahi Maori ko te kohi moni mo te Hahi. Ie mea ata hakahau mai tenei ki ia tapata, ki ia tagata o te Hahi kia hoatu tonu i tana monii ia tau iia tau. E kore e ora te Hahi ki te kore taua hakahauga e ata whakaritea, ara ki te kore e whakaritea e koutou ano te oraga mo o koutou ake Minita. Kia mahara tatou ki te kupu, " Te hakawiwi, nui atu te hari i to te whiwhi" (Mahi 2o"").
Nga Kai-Karaātia.
I mea ahau ki a koutou i tera tau kia wairaihana te Kai-Karakia. EKua vwai-raihana te tokomaha i Heretauga,i Rotorua. He hiahia toku kia hakakakahuria te Kai-Karakia ki te kahu ma, ki te hei hoki mo tona kaki, i te mea e Karakia ana ia. He mahi pai tera apa Kai-karakia. "Tera ano tetahi hui mo na KaiKarakia itaki Te Autei tera taa. He mea tera hei hakakaha i te Kai- Karakia.
Kawa hßatabu.
He koaga gakau ki ahau mehemea i puta atu to koutou uaua ki te hakaako i ga tamarikiiga Ratapu. YKei te mahi pera etahi o pa Mahita i ga kura—egari kia tu te Kura Ratapu iga kaiga katoa. He mahi tera ma te kai karakia, ma era atu hoki e kaha ana ki te hakaako.
Te Kiwa a; Hukaweyō.
He mate nui tera kua pa mai ki a tatou—ara te weraga o Hukarere. He ahakoa ra kia Vvakawetai tatou ki te Atua mo te orapa o pa kotiro katoa i taua weraga. IHe mihi tenei
kia Mihi Wiremu ma mo to ratou mate. Tera ka hapa ano taua hare—he mea nui ke atu i to mua. He mea pai te kohi moni a etahi o koutou mo taua mea—tera ano etahi atu ka uru ki taua mahi pai. i
Nga Ima o fe ngahau, Rawaāua.
Ko te mea kia matenuitia e te katoa koia tenei kia kake haere na tikapa tapu, kia tino tau ai ta tatou aru i to tatou Ariki i a Ihu Karaiti. Ki te mea e ora ana to tatou hakapono tera e kitea ga huaia tatou mahi. Kia kaua rawa e wehea te karakia me te mahi. Kia mahara tonu tatou ki te iriiri—he wiriwiripa tera a te Atua, i a tatou hei kai mahi mana—ko te mahi hoki ma tatou ko te kukume i era atu ki roto ki te Kahui.
Kia mahara ano hoki tatou ki te hakaupga: he whaki tera i a tatou ano he ponopa tatou ma te Karaiti—he whakawiwipga hoki o te Wairua Tapu ki a tatou, e tapu ai o tatou tinana. Kia tupato tatou kei hakapouritia e tatou taua Wairua Tapu. Kia mahara ano tatou ki ta te Karaiti karapa mai ki a tatou kia kai tatou i tona tinana i ona toto i te Hapa Tapu—ki te kore tetahi e hakaropgo ki taua karapa ehara ia i te tino karaitiana.
Ma te Wairua Tapu tatou katoa e hakaoho kia gakau nui ai tatou ki te mahi ki te inoi kia tae mai te Rapatirataga o te Atua ki waepanui i a tatou.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MMPW19110320.2.5
Bibliographic details
Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 20 March 1911, Page 5
Word Count
1,061WHAI-KORERO A TE PIHOPA. Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 20 March 1911, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.