Page image
Page image

Ot.—l:

Kotahi rawa te wahi i tahangoi ai te Huihuinga, no ratou c whiriwhiri ana i te aronga o nea mahi tonunga Maori, he uaua ano no taua take. E kore ano c taea kia mate tafca nea tikansa tawhrto, na reira an ka mea, c kore c taea c te Maori ake te peehi tenei mahi kino Ko nea tohunga nei kei te patu ite iwi Maori. Ko te tokomahatanga o ratou he tangata tutu, na to ratou matauranga i whakawai te tangata kia whakapono ki a ratou mahi. Ahakoa pea kaore ratou c tono utu ana mo a ratou mahi, otira c whiwhi nui ana ratou i taonga, i te oranga hoki i runga i aua mahi. He nui rawa atu te mate epa ana kite iwi ita ratou mahi, na reira au ka ata tono atu Kia whakapakeketia ake nga tikanga hei peehi i tenei kino. Ahakoa kahore ano au i whai takiwa i roto i enei ra tata nei kite haere ki etahi o nga takiwa Maori kua tae mai ki au nga ripoata, na nga tangata c tika ana hei whakaatu mai, apiti atu ki tokuake maramatanga, mo te ahua o te iwi Maori, a c kaha ana taku ki he painga nui kua puta i te whakaturanga ai o nga Kaunihera. Ko etahi o nga pa Maori he mea ahuareka kite matakitaki lte ma, Ite pai ote tiaki. Kei te whakangaromia nga whare-puni tawhito, nga whare raupo ■ kei te hanga he wharepapa. Kua aronui. te iwi kite whakapai i nga puna, i nga wai inu i nga w'hare moe; kei te taiepa atu i nga poaka me era atu kararehe ki waho o nga pa, kei te huna i te paru kei te whakawatea 1 nga kararehe mate; kei te utua te taake kuri, kei te araitia te waipiro i nga pa, me te kai-tupeka a nga tamariki; kua whakapotoa te takiwa hei tanumanga mo te tupapaku me te whakamama haere i nga tikanga moumou taonga ki nga uhunga; kei te whakakorea te kai i nga mea pirau, kei te akiakina nga tamariki kia haere kite kura. Ko enei etahi o nga tino tohu o te pai o tenei whakahaere. Ko etahi o nga Kaunihera, c rua pea c torn ranei, kaore i te mahi, na te kuare pea na te ngoikore ranei o nga Tiamana. He mea pai kia tonoa atu aua Tiamana kia whakawatea i o ratou tuunga, kia tukua atu ki etahi tangata marama, kaha. Ko etahi o nga Kaitohutohu-Kaunihera kei te whakararuraru i nga mahi, ka tango ki a ratou i tetahi mana patu ia te Kaunihera tikanga. Kaore ite marama te ahua o tenei tuunga Tera ano nga mea c mahi tika ana penei ia Te Keepa Te Bangipuawhe, ia Hori Ngatai, ia Tamahau Mahupuku me etahi atu. Tenei ano hoki kei te hiahia nga Kaunihera kite apo kia ratou i etahi mana kahore nei i whakawhiwhia ki a ratou c te Ture ; kei te hikaka te ngakau kite pakanga ki nga tv ahua kino katoa, a kahore c ata tahuri kite whiriwhiri, c taea ranei nga paeroa te whakahaere, kahore ranei Na, i te tawhamga atu ki nga mana i waho atu o a te Paremete i tuku ai, ka mahue mai nga mana kei roto ite nnga, te taea te whakahaere pai. Pai ke mci whakapaua nuitia te kaha me te maramatanga o nga Kaunihera ki nga tikanga whakapai marae, kei reira ke nei he whakamanawatanea mo tetahi pito ora mo te Maori. Hei tohu mo to ratou ngakau nui kite tautoko i nga Kaunihera kei runga noa atu i te £1,000 (kotahi mano pauna) te moni awhina kua kohia c te iwi, a kei te kakama ratou kite utu i te taake kuri. Ina hoki ite takiwa anake oTe Arawa c 800 nga kara kuri i whakaputaina, ai te Takiwa o Horouta £145 11s. 4d. i puta mai i te taake kuri. Kei roto i te ripoata a Apirana Ngata, L.L.8., mo nga Kaunihera o te Tai-Tokerau, enei kupu ara:— r " Kahore i te pai te ahua o te taake kuri a nga Kaunihera Marae o te Tai-tokerau, na te mea pea kua tv pakanga a Ngapuhi i mua atu ki nga pakeha kohi i te taake kuri, a kua'haere kite herehere kei utu rawa ratou i taua taake ; a tera ano pea na te mahara, i pa ano ki era atu Kaunihera, ma te ngawari o a ratou taake c whakapai nga whakaaro o nga Maori tutu. Wahi iti ka pau tonu nga moni o aua taake i ona raruraru ano." _ Me whai kupu rawa au i konei mo nga taimahatanga c pa ana ki nga Maori i roto i o ratou na takiwa ano, kei reira nei etahi pakeha c noho ana ite taha ranei o nga rori; i whakaaetia ranei c nga Maori kia noho i runga i o ratou whenua, kaore aua pakeha c whakaae kite utu i te taake kuri ngawari noa iho, kite tiaki ranei i a ratou poaka, kau, hoiho ranei kei tukino i nga mara a nga Maori, kei haereere noa ranei i roto i nga pa Maori, na wai ra ka kore tikanga noa nga whakapai i te marae. Na, ko nga Maori, te iwi nona te whenua, c whiua ana c o ratou Kaunihera mo te takahi i nga ture (c pa ana ki aua take). Hei arai i enei raruraru, a hei peehi i nga putaratara i puta mai i roto, ka tono atu au kia ata whakaarohia te kupu i oti i te Huihuinga Nui ki Botorua, kia whakawhiwhia ki nga Kaunihera Maori i nga takiwa Maori nga mana pera i o nga " Bopu takiwa " (pakeha) mo aua tv take, i raro ano ia i nga huarahi-whakahaere c ata whakatakotoria. Me apiti mai ano hoki etahi mana hei whakakaha ake i nga Kaunihera kite peehi i te waipiro, me te arai kei kai-tupeka nga tamariki ririki. Tenei ano tetahi take c akiakina ana, ara, kia hanga he tikanga kaha hei tiaki i nga urupa me n»a wahi tapu ote iwi Maori, kei tukinotia, kei takatakahia noatia etc pakeha. He nui rawa te rirfo te iwi mo tenei mahi nanakia ate pakeha; a, te kaati mai i kona, tahuri rawa hoki ratou kite panui i nga whakaahua o a ratou takaro (ki riga tapu ote Maori). Kua tapiritia eau te whakaahua o etahi o aua pakeha taurekareka i roto i tetahi ana tanumanga tupapaku i Te Botoiti, c takahi ana i te wahi i takoto ai nga toa piripono o Te Arawa, i mate mo te Kuini i te pakanga o mua ake nei. Ka hapa i konei ko te ture hei whiu i tenei tv hara. Tera ke noa atu te hamama mehemea i tupono he Maori nana i tukino tetahi urupa pakeha. He motini kaha i oti ite hui i Botorua, c inoi ana kite Kawanatanga kia tiakina o ratou tupapaku. Kua whakahaerea he tikanga kia whakatuturia etahi tangata totika hei Kai-rehita Whanautanga Tamariki, Matenga Tupapaku, mo nga takiwa Maori. He tokomaha o nga Minita Maori kua whakaae ki taua mahi, a ko te tumanako ma konei pea ka tika ai te tatau i te tuturu o te tokomaha ote iwi Maori. Kua oti nga pukapuka rehita te perehi, te whakarato. Xi taku whakaaro me hoatu ano tetahi oranga iti mo aua Kai-Behita, kia hihiri ai ki tenei mahi nui. He me tika ano hoki kia ata kowhiria etahi tangata Maori marama hei Pirihimana i raro i te Tari Pirihimana, mo nga, takiwa c noho nui ana te Maori. Tera c taea c ratou te awhina te A —Gr. 1.

9

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert