Page image
Page image

G.—l.

whakamama hoki nga Pirihimana takiwa. E whakaae ana nga Kaunihera kite utu i aua tangata i roto i a ratou moni ano, otira c ahei ana kia arohatia atu ano ratou. He mea tika hoki kia hanga he tikanga hei whakahau, a hei ako i nga Maori kite whakapai i o ratou kainga. E taea ano pea nga Apiha i raro i te Tari o te Ora mo te Katoa te whakamahi hei pera, me apiti atu ano hoki he oranga mo ratou, ko ratou hei tirotiro i nga pa Maori, hei ako hoki i nga Kaunihera Marae ki nga mahi tika ma ratou mo tena taha. I naianei he tokoiti rawa o nga Maori c tau ana mo tera mahi, otira hei a muri ake nei c taea te kowhiri nga tino tangata o ratou hei whakahaere mo era mahi. I mua atu i taku whakakopinga i tenei ripoata, c tono ana au kia ahei au kite whaikupu mihi mo te mahi nui a Takuta Maui Pomare, c whakapau nei i tona kaha kite hiki ake i tona iwi. He kuare te iwi mehemea ratou kaore c kite, a c manaaki hoki i tana ako nui. E tino awhinatia ana ia c Apirana Ngata, i mahue atu hoki i a ia tana mahi c tupu ai ia, te roia, i runga i te mahara kia tahuri ia kite hapai ake i te ahua o tona iwi. Ko taku tumanako me taku whakapono hoki, tae rawa ake ki tera tau, tera atu te pai o nga korero hei tuhinga maku. Heoi. Na to pononga, Gilbert Mair (Tawa), Tumuaki o nga Kaunihera (Marae) Maori. Xi te Honore Minita mo te Taha Maori, Poneke.

Te Ripoata o nga Take i Whakahaeeea, a i Whakaotia c te Huihuinga Nui o nga Kaunihera Marae i tv ki Eotorua, Aperira, 1903. I runga i te Eahiti Nama 14, o te 20 o nga ra o Maehe, 1903, ka whakaritea c te Kawana kia tv te Huihuinga Nui o nga Kaunihera Maori, i whakaturia i raro i " Te Ture Kaunihera Maori, 1900," kia tv kite Whare Runanga, Tamatekapua, Rotorua i te Paraire te 17 o nga ra o Aperira, 1903. I whiriwhiria c nga Kaunihera o ratou mangai ki taua Huihuinga, koia enei, ara: Arapawa, Tuiti Makitonore; Arawa, Raureti Paerau; Araiteuru, Tiemi Hipi; Hokianga, Tamaho Rawiri; Horouta, Apirana T. Ngata; Kurahaupo, Te Raika Kereama; Mahunui, Hoani Hopere Uru; Maniapoto, Te Moerua N atanahira ; Mangonui, Riiwhi Heta; Matatua, Pouwhare ; Ngatiwhatua, Poata Uruamo; Raukawa, Rere Nikitini; Rongokako, Aporo H. Kumeroa; Tarnatea, Ihaia Hutana; Taranaki, Tutanuku ; Takitimu, Hetekia te Kani Pere; Tauranga, Taipari; Tokerau, Rameka Waikerepuru; Tongariro, Parati Paurini; Wairoa, Waaka te Huia ; Whangarei, Taui Pepene ; Whanganui, Neri Poutini; Wharekauri (Chatham Islands), Henry Hough. 0 enei takau-ma-whitu he Tiamana no nga Kaunihera, toko-ono he mema. Kahore he mangai ■o nga Kaunihera o Kahungunu (Wairoa, Hawke's Bay), me Wharekauri (Chatham Islands). Engari i tae mai te whakaatu a te Kaunihera o Wharekauri he raruraru no te tima i kore ai c haere mai to ratou mangai a Henry Hough. Hui katoa c rua-tekau-ma-rua nga mangai i tae mai. 1 tae mai hoki etahi o nga kau-matua Kai-tohutohu Kaunihera, ara, a Te Keepa te Rangipuawhe (Te Arawa), Tamahau Mahupuku (Rongokako), HoriNgatai (Tauranga), me Waata te Rangikotua (Matatua). Tera atu etahi mema o nga Kaunihera i haere mai i te taha o nga mangai, nga rangatira, me nga hapu o Te Arawa, o Tuhoe. I puare te Huihuinga i te ata o te Paraire, te 17 o nga ra o Aperira, 1903, a hikitia ana mo te ata ote Mane te 20 o Aperira. I hui ite Mane a tae noa kite Hatarei te 25 o Aperira, ka kopi nga mahi a te Huihuinga. I roto i aua ra i koa te Huihuinga i te taenga mai o Te Honore Timi Kara, Minita mo te Taha Maori, o etahi o nga upoko me nga apiha o nga Tari Kawanatanga, i te urunga mai o ratou ki roto i te hui hei whakamarama i etahi take kite Huihuinga Nui, ara, a Emana Mete, Kai-Rehita Tumuaki o te Tari Whakahaere i nga Penihana Kaumatua ; Kapene G. Mea (Tawa) Tumuaki o nga Kaunihera Maori; Takuta Maui Pomare, Apiha o te Tari Whakahaere i te Ora mo te Katoa, mo te Taha Maori; me Rapata Himi, Kai-Rehita o nga Kaunihera Whenua Maori. I te mea kaore i whakaritea mai c te Kawana i roto i tana Kaunihera he Tumuaki mo te Huihuinga Nui, pootitia ana c nga mangai ko Ihaia Hutana, Tiamana o te Kaunihera Maori o te Takiwa o Tamatea, hei Tumuaki mo te Huihuinga Nui. Ko Moho Wihapi o te Kaunihera o te Arawa, te Karaka o te Huihuinga. Ko nga take i whakahaerea, a i whakaotia c te Huihuinga Nui kei te taha o tenei Ripoata c tapiri ana, ara, ko nga whakaupokoranga enei: — 1. Mo nga penihana Kaumatua Maori. E tono ana kia whiwhi nga Kaunihera Maori i etahi mana c ahei ai ratou te tiaki kia whiwhi i te penihana nga Kaumatua Maori c tika ana kia whiwhi, a kia puta tika ki nga mea kua whiwhi tiwhikete a ratou moni. 2. He whakatikatika i " Te Ture Kaunihera Maori, 1900 " (a) i nga wahi kua kitea i roto i nga whakahaerenga a nga Kaunihera c taupatupatu ana, (b) kia whiwhi ai nga Kaunihera ki etahi mana hou, mana ririki c taea ai te whakatikatika nga hiahia o te Paeremete i hanga ai te ture, (c) kia pakari ai kia marama ai te mahi a nga Komiti Marae i raro i nga Kaunihera. 3. He whakatikatika i nga Paeroa a nga Kaunihera, a he hanga tikanga kia tauriterite ai te ahua o nga Paeroa mo nga take c pa ana ki nga takiwa Maori katoa. 4. He whakatikatika i nga wahi taupatupatu o nga rohe o nga Takiwa Kaunihera.

10

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert