G.—3a.
Kua fcae tatou inaianei kite mea nui whakaharahara o tenei take. B tino kitea ana ahakoa t& pai whakaharahara o te whakahaere c korerotia ra i runga ake nei, ka tae ano pea kite ngoikoretauga me te tikanga koretanga, heoi kei taua ahua ka kore c whai painga mo te motu katoa me nga tangata o roto. Ko te mea kia kimihia inaianei kia pewhea ra c pai ai te hanga. Ite tuatahi, me ki penei ahau ko rnatou i te mea no matou te whenua c whai take ana kia whiwhi ki nga painga katoa, erangi kua ki atu ahau i te tuatahi me whai koha ano matou mo te nuinga haeretanga o aua painga, a kaua hoki matou c rere ki waho o te hea o nga taake c tau ana ki runga ki nga tangata katoa c noho ana i raro i te mana o te Ingarihi—ara me kotahi tonu te ture mo te Maori me te Pakeha. Ko toku whakaaro poto c penei ana : Tuatahi, me whakamutu "Te Ture Pane Kuini, 1882," me hanga tonu inaianei he ture hei apiti mo nga Ture whenua Maori kia meingatia a te mutunga O' nga tau, me ki c rua c toru tau, ka tau te taake ki runga ki nga whenua Maori penei me te taake whenua c utu nei nga Pakeha. Ma tenei taake c tohu tohu mai kia matou te tikanga kia whakamahia a matou nei whenua kia hua ai kiamomona ai kia ahei ai te utu i enei taake c haere mai nei ; a mehemea c rite ana te pai o nga ture ka ahei matou te utu ana tutaki ki nga taake, na i te mea kua rite nga ture, heoi, no matou tonu te he mehemea c kore c hopu i nga painga c rite ana kia riro ia matou. E mohio ana ahau kei te tupu haere tomatou mohiotanga, a mehemea ka whakauaua pai nga ritenga, tera c rite te marangatanga o te iwi Maori. I enei korero o runga ake nei c whakahua ana ahau i te rua i te toru tau i te mea tera c pau tetahi wa roa hei kimihanga i nga take whai paanga kite whenua: a c ki pono ana hoki ahau kaore c pai kia taaketia matou i te mea kaore ano i oti noa a matou take.(erangi me hohoro te Kooti kite whakatau i roto i tetahi takiwa poto c rite ana). Otiia mehemea ka taaketia matou mehemea kaore c whakaoti a matou take ite tuatahi ka rite ki to muru kino rawa atu. Mo runga mo te utu o te kimihanga take whenua, ko te mea tika me kore tonu te utu a nga Maori mo tena, me paku noaiho ranei. Te take o taku whakapono ki tenei: I mua kaore he whakawakangatake, erangi c puritia ana c nga Maori a ratou whenua i raro i a ratou ritenga whakamaori. Pai noa. ratou ki era taea noatia te unga mai o te Pakeha, nana nei i mea kia kimihia to take o to Maori ki tona whenua kia rite ki tona, kaore kau hoki he pera,i te tuatahi na reira ka whakaturia te Kooti Whenua Maori. Na reira toku kupu ote tuatahi ake, kauaka he koha c tangohia ote Maori mo a ratou whenua i te mea kaore ano kia takoto pai, kaore ano kia puta mai he hua he painga ki nga ariki nona. Kua kitea c koe i roto i enei kupu o runga ake nei nga mahara mo te whakahaere whenua Maori, kotahi te mea nui whakaharahara c takoto ana i raro, ara ko tenei ritenga ma te Karauna anake te mana tango whenua. I whakahe ahau ki tenei ritenga i nga takiwa katoa i korerotia ra i roto i nga hapu ote Eohe Potae. I tino whakaatu ahau i taua take kia ratou i temea kote ritenga i tona ahua c mau ana inaianei, c he ana. E tiaki ana taua ritenga i te Kawanatanga anake. Kaore matou o whiwhi kite utu c rite ana mo a matou whenua kei te taha kotahi anake te painga. Inahoki c penei ana, c homai ana te Kawanatanga c ss. hereni mo te eka mo a matou whenua, c whitu hereni ke te utu c rite ana ; c ss. anake te utu c puare ana kia matou. Kahore iko atu. Otiia mehemea i p rjna te whiriwhiri utu i taku i korero ai, heoi kua tau te painga kia matou i raro i taua whakahaere kia waiho ma te Karauna anake te mana hoko, me te arai hoki i tenei tikanga whakariharilia rawa atu, ara ko te whiwhinga o nga tangata takitahi i nga whenua nui rawa atu. Hei ki whakamutunga mo runga mo te whakarapopototanga o enei mahara katoa o runga ake nei kia pai te honohononga kia pai te kotahitanga, c kore hoki c taea te kape i te whakaaro kotahi kei pangia kinotia te toenga a hinga haere ana. Me ngawari mai koe ki au mo te ahua potatutatu o enei korero. J. H. Ekueti.
Kupu rua rua mo nga kura Maori: Xi toku mohio kaua c meingatia kia wehea c nga Maori a ratou whenua hei oranga mo nga kura Maori, me waiho tonu kei a ratou te whakaaro mo tena. Xi toku mahara me mana tonu te ritenga kotahi mo te mahi whaakaako mo nga Pakeha me nga Maori. Ko te koronikei te utu i nga kura Pakeha, ame apiti ki roto nga kura Maori. Kaore he ritenga o tenei ki me rereke to whakahaere o nga kura Pakeha, o nga kura Maori. E tino whakakino ana ahau i te mahi whakahaere o nga kura Maori o naianei, ho tikanga kore, he mau mau moni, kore rawa c whai putanga. Ko te mea tika me kotahi tonu te tikanga whakahaere mo nga kura katoa i raro i te Poari Kura, mo pooti hoki kia kotahi te Maori hei mema o taua Poari mo nga takiwa c tokomaha ana nga tamariki Maori. E kore c kaha c kore c mana te whakahaere o nga kura, Maori i raro i te ritenga o mau ana inaianei, erangi ma te whakahaere i nga tekiona whiu i nga. rnatua mo ta ratou kore c tuku mai i o ratou tamariki, katahika kaha te haere. —J. H. E.
Ha mea ta c Hori Titipeeb i raro i te mana o te Kawanatanga—lB9l
4
Use your Papers Past website account to correct newspaper text.
By creating and using this account you agree to our terms of use.
Your session has expired.