E korerotia ana i muri nei e 50 rawa nga mea o te Hau Hau i mate rawa i te riringa ki Waikare Moana.
Ko te Parihi o Taranaki, te Kamihana whakarite tikanga o te Kawanatanga, kua tae ki Opumake i voto i nga ra o Tihema kua hori nei raua ko Hoani te Rei Hanatawa, lie rangatira no jSgatiruanui—nana hoki i tiki ake i a te Parihi ki Taranaki kia kite i a te Ua, a rere tae mai ana raua i Taranaki i runga lima u ana ki Opumake. No te unga ki uta ka liaere a Hoani kite tiki i a te Ua, ahiahi noa ka hoki mai raua ko te Ua, ratou ko etahi tokorima atu, ka tae mai kite kainga o Arama Karaka ite taha tonga ote awa o Waiaua. Katahi ka haere atu a te Parihi ki reira kia kite—heoi korerorero ana raua i reira. Eki ana te Parihi ki ton a whakaaro kua tohe noa te Ua ki nga iwi tutu kia whakamutua ta ratou mahi. Eki ana hoki e ahua hiahia ana te Ua ki tana titiro kia wehea mai ratou ko tona iwi i aua iwi tutu. E tohe ana te Ua kia tapu' te whenua katoa ki vaenganui o Waingongoro o Ikaroa, he whenua roa ia—e wha te kau maero te roa. Ko te mahi tonu ia o nga hoia o Opumake he haere ki Waingongoro haercere ai ; a e manaakitia tonutiu ana ratou e te Ua me ka puta atu ki tona kainga. Otira kowai hua ai e tapu tera wahi i te pakeha—he whenua hoki e takahia touutia ana e te Hau Haute iwi kohuru, kai tangata, Kotahi rau o nga hoia o Nepia nei kua riro atu kite Wairoa. Kotahi rail hoki e 50 kua riro atu ki Tauranga i te Hatarei nei; kia po toru ki muri ka haere atu ano enei ki muri nei, kotahi rau ano e riraa te kau—ka toru ai rau. Kua rongo ano pea koutou kite omanga o nga herehere Hau Hau i kawea ki runga kaipuke noho ai ki Po Nfke. Hui katoa ratou i runga i taua kaipuke e noho ana e rima te kau ma ono. I tetahi po hinapouri rawa i a Hanuere nei ka rere ratou ki rote wai ka kau whaka kiuta; u atu ana etahi ki Ngahauranga. He tokomaha i mate i rotoi te wai ite hauaitu. Kua kitea ete pakeha nga tin an a i uta e takoto ana— Hiauria aua tanumia ana. Toko rima i hopungia i muri nei, i hopukia ki Paikakariki. Tokotoru tonu nga mea i mahue ki runga ite Kaipuke. Ekore e oti te korero o to ratou omanga i tenei nuipepa. Kua hinga ano tetahi parekura kite taha ki Whanganui na nga Kuini Maori kite Hau Hau. Mate rawa te Hau Hau ; tokowaru o ratou i mate rawa, tokomaha i tu a kiko—kotahi tonu o te taha Kuini i mate, tokotoru, tokowha ranei, i tu a kiko.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660203.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 69, 3 February 1866, Page 71
Word count
Tapeke kupu
499Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 69, 3 February 1866, Page 71
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.