Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image

E korerotia ana i muri nei e 50 rawa nga mea o te Hau Hau i mate rawa i te riringa ki Waikare Moana.

Ko te Parihi o Taranaki, te Kamihana whakarite tikanga o te Kawanatanga, kua tae ki Opumake i voto i nga ra o Tihema kua hori nei raua ko Hoani te Rei Hanatawa, lie rangatira no jSgatiruanui—nana hoki i tiki ake i a te Parihi ki Taranaki kia kite i a te Ua, a rere tae mai ana raua i Taranaki i runga lima u ana ki Opumake. No te unga ki uta ka liaere a Hoani kite tiki i a te Ua, ahiahi noa ka hoki mai raua ko te Ua, ratou ko etahi tokorima atu, ka tae mai kite kainga o Arama Karaka ite taha tonga ote awa o Waiaua. Katahi ka haere atu a te Parihi ki reira kia kite—heoi korerorero ana raua i reira. Eki ana te Parihi ki ton a whakaaro kua tohe noa te Ua ki nga iwi tutu kia whakamutua ta ratou mahi. Eki ana hoki e ahua hiahia ana te Ua ki tana titiro kia wehea mai ratou ko tona iwi i aua iwi tutu. E tohe ana te Ua kia tapu' te whenua katoa ki vaenganui o Waingongoro o Ikaroa, he whenua roa ia—e wha te kau maero te roa. Ko te mahi tonu ia o nga hoia o Opumake he haere ki Waingongoro haercere ai ; a e manaakitia tonutiu ana ratou e te Ua me ka puta atu ki tona kainga. Otira kowai hua ai e tapu tera wahi i te pakeha—he whenua hoki e takahia touutia ana e te Hau Haute iwi kohuru, kai tangata, Kotahi rau o nga hoia o Nepia nei kua riro atu kite Wairoa. Kotahi rail hoki e 50 kua riro atu ki Tauranga i te Hatarei nei; kia po toru ki muri ka haere atu ano enei ki muri nei, kotahi rau ano e riraa te kau—ka toru ai rau. Kua rongo ano pea koutou kite omanga o nga herehere Hau Hau i kawea ki runga kaipuke noho ai ki Po Nfke. Hui katoa ratou i runga i taua kaipuke e noho ana e rima te kau ma ono. I tetahi po hinapouri rawa i a Hanuere nei ka rere ratou ki rote wai ka kau whaka kiuta; u atu ana etahi ki Ngahauranga. He tokomaha i mate i rotoi te wai ite hauaitu. Kua kitea ete pakeha nga tin an a i uta e takoto ana— Hiauria aua tanumia ana. Toko rima i hopungia i muri nei, i hopukia ki Paikakariki. Tokotoru tonu nga mea i mahue ki runga ite Kaipuke. Ekore e oti te korero o to ratou omanga i tenei nuipepa. Kua hinga ano tetahi parekura kite taha ki Whanganui na nga Kuini Maori kite Hau Hau. Mate rawa te Hau Hau ; tokowaru o ratou i mate rawa, tokomaha i tu a kiko—kotahi tonu o te taha Kuini i mate, tokotoru, tokowha ranei, i tu a kiko.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660203.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Waka Maori, Volume III, Issue 69, 3 February 1866, Page 71

Word count
Tapeke kupu
499

Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 69, 3 February 1866, Page 71

Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 69, 3 February 1866, Page 71

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert