HE PANUITANGA TENEI MO TE MAHI KAWE MEEKA. KA taugohia nga pukapuka hiri katoa mo te _ mahi kawe Meera ki tenei whare, a. tae noa ki waenganui ra o te 2 o nga ra o Tihema 1865, mo te kawenga i nga Meera ki nga wahi ka whakaatutia i raro iho nei. Timata atu ite 1 o nga ra o Hanuere ISM, mutu mai i te3l onga ra o Tihema 18G6. Na, ko enei Meera e liaere atu e hold mai ki Nepia nei i roto i te ivilta, kotahi, bono tonu, ara,— 1. No Nepia ki Waipaoa 2. No Waipaoa ki Porangahau 3. No Waipureku atu ki Pourerere 4. No te Waipukurau haere atu kite Ruataniwha, ki Taumaliapu, ki Tikokino taone, hoki rawa mai ki Waipaoa. 5. No Nepia kite Puketapu haere atu kite Waipuna 6. No Awheraka ki Maraekakaho haere rawa atu kite Kercru 7. No te Auto ki Patangata S. No Nepia haere atu kite Wairoa. Na,_ tepei ano hoki etahi Meera e haere atu e hoki mai ki tona kainga i whakatika atu ai i roto i nga irihl e rua. 2. No te Wairoa haere atu ki Turanga 10. No Porangahau ki Eangiwhakaoma a hoki rawa mai ki Porangahau ano Ko etahi tikanga atu o tenei mahi me tiki mai me ui kite tino Rangatira ote whare pukapuka i Nepia. Me tuhi ki waho ote whare o nga pukapuka tono mahi Meera enei kupu ;—" He pukajauka tono Meera." _ Ko nga pukapuka katoa me tuhi atu. " Kite tino Kangatira o nga whare Meera katoa ki Poneke." Na te tino Eangatira o nga Meera, Na PITA PAAKA. (PETER BOURKE, chief Postmaster.) No Nepia, no te tino Whare Meera no te 17 o nga ra o Oketopa, 1865. He hanga hoko enei kei Tutaekuri. . He Tarautete hiwakawaka ... 21s He Tarautete haere hoiho ... 20s He Hate Karaimiana ... 5s tae kite 12s He Hate Puru ... ._, s 9 He Puutu roroa nei ... ... \^ He Fuutu ano ... ~. n s He Kariko, te 10 pene mo te iari He Katene Kaone, 8 pane mete hawhe mo te iari He Hate Katene ... ... 4s 6d HePiwhiPuru ... .'." i 8 mo te iari Ko enei hanga katoa kei Tutaekuri kei te whare o TARE.
PANUITANGA. 0 aku hanga i taia atu nei au na ru nga - mai Ite kaipuke i a te Nepia kua pau iei te hoko—ekore hoki e toe i te papai o aua hanga _ Ko tenei he taonga hou enei kei au i tenei takiwa na runga mai i etahi kaipuke maha; ekore e taea te tatau. Ko taku karanga ano i mua ra, koia ano tena; ka kore te moni i a koutou, ahakoa tena, me haeremai auokoutouki te matakitakt-tena te rangi e kite ai koutou i te mom ka hoki mai kite hoko. E hiahia ana au kite hoko taewa; ma te tangata e whai taewa ana e haere mai ki taku whare, maku e hoko. Na te HATANA.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651021.2.8.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 40
Word count
Tapeke kupu
486Page 40 Advertisements Column 1 Waka Maori, Volume III, Issue 62, 21 October 1865, Page 40
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.