HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HO A TUHI MAI.
Pakohai, Hurae 4, 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Maori. Haere ra e tenei reta kite Perehi kia tukua atu koe kite "Waka Maori o Aburiri " ki nga iwi e rua—ki te Pakeha, kite Maori. E hoa ma tenakoutou. E aku pakeha he kupu tenei naku kia rongo mai koutou kite mahi a tenei iwi, ate Hau Hau mahi kino ki aku taonga—kua tahaetia e te Hau Hau.
Kua riro taku hoibo i a Karauria Pupu; kua riro i a Rota Pnrehua etahi; kai ate Waihiku tetahi. E te Hau Hau, kia rongo mai koutou ; kite tae atu tenei reta me whakahoki mai aku hoiho. Kite kore e homai e koutou maku ano e rapu he utu mo aku hoiho ki ta tena tangata ki ta tena tangata. Ka mutu. Na to koutou tangata iti, paku. Na Henare Tomoana.
Patangata, Hune 28, 1865. E a te Eai TuM o te Waka Maori. E hoa, tenei te korero kia rongo mai koe ; a, mau e tuku atu kite panui kia rongo mai o taua hoa maori. Note 25 o Hune ka tahuna nga whare o te Paraone Hakihaki e te Hau Han kite ahi. Ka wera ka haere atu etahi o te taha Kawana ki aua whare titiro ai. Ka tae atu ka tu mai te wahine o te Hau Hau he poropiti; ka korero mai ki aua tangata o te taha Kawana. Ko ana korero tenei; —" En a e ki a te Paraone i tahuna ona whare e matou, e te Hau Hau, kite ahi. Kaore, he tohu tenei na te Hau Pai Marire ki a te Paraone wona i kore e t;ihuri mai kite karakia kite Hau Pai Marire. Koia i tahuna ai ona whare e to matou atua kite ahi." TV wahine poropiti e korero nei, ko Eta te ingoa. Katahi ano te atua ko te Hau Pai Marire! Mau haere tonu ai tana paipa i tona waha kai haere ai; a kei te makeretanga o te ngarehu o tana paipa ana! ka wera nga whare ote tangata ! Katahi te attsa parau. Na Renata Pukututc.
Nepia, Hurae 12. 1865. Ki a te Kai Tuhi o te Waka Kaori. Eta. Tenei kua kite au i tetahi reta no Mohaka. Eki ana tokoono nga turupa o roto o te Paraki u Mohaka Eki ana ite \vbnk:Uau a ki: —" He tokoono na Tarahiri, e ope te wai"—mo te kaha o ratou. I a Turahiri pea e kaha ; i aua tokoono nei he kaha. pea ki !;.- kai pr;raaw-a taewa —k.a kite puku, ka raoe. E mohio ana hoki an ki tetahi o ratou, ki a Ihakara. Ehara i te tangata totika nana i motu te kanohi, he tangata hauarea noaiho. Naku, Na Toha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650715.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 55, 15 July 1865, Page 6
Word count
Tapeke kupu
463HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HO A TUHI MAI. Waka Maori, Volume III, Issue 55, 15 July 1865, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.